8.6 C
Bihać
Utorak, 21 Septembra, 2021

Asmir ef. Fatkić: U pčelama pronašao mir za dušu

Na pitanje je li pčelarstvo isplativ posao, Fatkić odgovara kako se od pčelarstva može lijepo živjeti, ali da treba puno raditi i ulagati kako bi se taj posao na kraju isplatio - Od svih aktivnosti koje ovaj posao podrazumijeva, vrcanje meda je najzahtjevnije

Asmir Fatkić je imam u džematu Klokot gdje obavlja vjerske poslove, a pored toga se uspješno bavi pčelarstvom. Interes za pčele javio se prije dvadesetak godina kada je nabavio par košnica i počeo s ovim poslom kao hobijem. Međutim, kada je osjetio draž i ljepotu ovog zanimanja, odlučio se ozbiljnije baviti pčelarstvom i danas posjeduje oko 140 košnica.

Na Grmuško-srbljanskom platou, gdje su smještene njegove košnice, mirno je i nema buke. Sezona vrcanja meda je prošla i pčele se spremaju za zimu. Pčelar Fatkić ovdje, pored obaveza i posla koji ima oko brige o pčelama, dolazi i radi duhovnog mira kako bi napunio baterije za nove, kako kaže, životne pobjede i izazove.

Pčelinje gazdinstvo

– Kad sam vidio da se čovjek uz pčele odmara, odlučio sam provećati broj košnica i danas je ovdje pravo pčelinje gazdinstvo. Što se tiče rada sa pčelama, to čovjek treba da doživi kako bi mogao shvatiti o kakvom se zadovoljstvu radi. Pčela kao Božje stvorenje odmara čovjeka i često mi se znalo desiti da, kada otvorim košnicu i pogledam koliko ih ima na takvom jednom malo prostoru, pomislim: ‘Ne daj Bože da su ljudi’,jer nevjerovatna je činjenica da, kada su pčele u pitanju, sve tako savršeno funkcioniše. – počinje svoju priču Fatkić.

Kaže da u ovom poslu ima jedno nepisano pravilo koje kaže „Pčelama se ide onda kada je potrebno, a ne kada čovjek ima vremena.“

– Ako pčelama idete onda kada vi imate vremena, bolje da ne idete, jer ovaj posao zahtijeva da se pčelama ide kada je njima potrebno, bilo da se radi o nekoj vrsti tretiranja, liječenja, prehrane ili pregleda, jednostavno da se sve radnje na pčelinjaku obave u pravo vrijeme i onda kada je to potrebno kako bi efekti ovog posla bili na nivou. – kaže Fatkić.

Pčelar, kaže, ima najviše aktivnosti od aprila do kraja septembra, ovisno o sezoni i godini. Najprije se uradi generalni pregled pčela, a to podrazumijeva pregled stanja matice, legla i hrane, potom odstraniti staro saće, zamjeniti plodnjače i izvršiti rotaciju tijela. Posla je mnogo, a vrijeme provedeno u prirodi uz pčele je dragocjeno i ljekovito.

Čista priroda za dobar med

– Početak aprila je period kada se stavljaju hvatači polena jer u to vrijeme u prirodi ima mnoštvo polena i ja ovdje na ovom pčelinjaku imam oko stotinjak takvih hvatača što također zahtijeva dodatne aktivnosti i rad. Ove godine sam proizveo oko 190 kg suhog polena. Ovaj polen ima dobru cijenu i tržište iz razloga što ovdje nema hemikalija. Žalosno je da ljudi iz Gradiške prodaju ovdje u Bihaću polen po cijeni od dva eura, a zatim od mene kupuju moj bihaćki polen po cijeni od 10 eura. Kada im postavim pitanje zbog čega od mene kupuju, dobijem odogovor da je polen koji prodaju uvezen iz područja gdje postoji određen stepen radioaktivnosti poput nekih ruskih gradova. – pojašnjava Fatkić.

Grmuško-srbljanski plato je područje netaknute prirode. Ljudska intervencija ovdje nije moguća poslije minulog rata, jer se u tlu nalazi dosta mina. To je razlog, tvrdi pčelar Fatkić, zbog čega pčele koje ovdje idu na ispašu proizvode zdraviji i kvalitetniji med.

– Ovdje imamo nekoliko brda na kojima ima dosta stabala starog drveta lipe koja imaju jake korijene i daju velike plodove čak za vrijeme suše. Recimo, ova bijela lipa medi od juna i ona najduže medi, oko dvije sedmice. – kaže Fatkić.

Na pitanje da li je pčelarstvo isplativ posao, Fatkić odgovara kako se od pčelarstva može lijepo živjeti, ali da treba puno raditi i ulagati kako bi se taj posao na kraju isplatio. Od svih aktivnosti koje ovaj posao podrazumijeva, vrcanje meda je najzahtjevnije. Potreban je cijeli tim ljudi kako bi se odradio taj dio.

– Ja nemam neku posebnu ekipu koja radi oko pčela. Sve to radim sam, ali kada je vrcanje meda u pitanju, tu imam jednu ustaljenu ekipu koja se okupi u vrijeme kada se med treba izvući. Dakle, ovdje oko ovih pčela radim sam, a povremeno mi pomaže i moj sin koji polako počinje da se interesuje za ovaj posao. – priča Fatkić.

Zlatna medalja za kvalitetu

Trenutno Fatkić ima oko 360 redovnih kupaca koji od njega kupuju med i s prodajom meda, kaže, nema problema. To dovoljno govori o kvaliteti posla kojeg obavlja i meda kojeg njegove pčele proizvode. Član je i Udruženja pčelara Bihać, s kojim redovno odlazi na sajmove meda i prati ostale aktivnosti pčelara u Krajini i šire. Nedavno je učestvovao na takmičenju u kvaliteti meda koje je održano u Tuzli, gdje je osvojio nagradu.

– Kada saznam za takmičenja onda se prijavim i učestvujem. Ranije sam učestvovao na međunarodnom takmičenju u kvaliteti meda koje je odražano u Sloveniji. Ove godine sam poslao uzorke na takmičenje u Tuzli i osvojio Zlatnu medalju za kvalitetu meda. – ističe Fatkić.

Dodaje, kako je njegov med prije pandemije COVID-19 bio kupovan na Tajlandu, u Njemačkoj i Saudijskoj Arabiji. Neupitno je tržište i otkup, kaže Fatkić na kraju, ali se pčelarski posao mora dobro poznavati i kvalitetno raditi da bi se ostvarili dobri rezultati.

Dodaj komentar:

POVEZANI ČLANCI

Najnovije

58,466LikesLikes
8,496SljedbeniciPratite
1,287PretplatnikaPretplati se