Naslovnica BiH BiH bliža ukidanju obavezne osnovne, nego uvođenju obavezne srednje škole Zvanično u...

BiH bliža ukidanju obavezne osnovne, nego uvođenju obavezne srednje škole Zvanično u BiH živi nešto više od 3,53 miliona stalnih stanovnika, a među njima je oko 700.000 ljudi koji su završili maksimalno osnovno obrazovanje ili oko 22 posto. Od tog broja oko 450.000 ljudi sa završenom osnovnom školom živi u Federaciji BiH.

0
IZVOR:krupljani.ba
PODIJELI

Nešto više od 51 posto stanovništva BiH ima završenu srednju školu, 3,2 posto višu i 9,6 posto visoku školu. Kompjuterska pismenost je ispod 39 posto.

Nekvalificirani radnici

Prema statutima, srednje škole trebaju “opskrbiti” učenike znanjem potrebnim za radnu okolinu. One su, po ustavima, pod nadzorom lokalne samouprave i kantona u FBiH, odnosno Vlade RS-a u tom bh. entitetu.

Za oblast obrazovanja u BiH nadležno je 14 ministarstava (državno, dva entitetska, deset kantonalnih i Brčko Distrikt), a od toga 12 (kantoni, RS i Brčko Distrikt) izravno s punim ovlastima u visokom obrazovanju. Svi nivoi vlasti godinama najavljuju uvođenje obavezne srednje škole.

U praksi, samo su Kanton Sarajevo, Bosansko-podrinjski kanton Goražde i Unsko-sanski kanton izmijenili zakone o obrazovanju i uveli obavezno dvogodišnje srednjoškolsko obrazovanje, podaci su iz Ministarstva obrazovanja i nauke FBIH.

Međutim, dva kantona nisu nikad definirala ni programe niti kvalifikacije koje bi učenici dobili tako da se sve na tome i završilo. U RS-u se, također, najavljivala izmjena zakona, ali Vlada RS-a nije načinila čak ni njegov nacrt.

Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH sačinilo je i početkom 2016. usvojila “Informaciju o mogućnosti uvođenja obaveznog dvogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja” koje je Vlada usvojila. Osim statistike o broju učenika koji upisuju i potom napuštaju srednje škole bez ikakvih kvalifikacija, u prosjeku od osam do deset posto, nije se dalje odmaklo.

Nema novca ni za osnovce

Ministar za obrazovanje, mlade, nauku i kulturu BPK Goražde Damir Žuga potvrdio je za Faktor da zakon u tom kantonu doista predviđa obavezno i besplatno srednjoškolsko obrazovanje.

– Međutim, mi nismo do sad imali ni školske programe niti takve učenike naprosto zato što nije bilo zainteresiranih. Oni koji upišu srednju školu traže neko zanimanje, odnosno da završe ili trogodišnju ili četverogodišnju srednju školu – kazao je Žuga za Faktor.

U Zeničko-dobojskom kantonu ukazuju na drugi problem. Iz Općinskog vijeća Maglaj pokrenuta je inicijativa da se uvede obavezno srednjoškolsko obrazovanje, ali je analiza resornog ministarstva pokazala kako je to u ovom trenutku nemoguće. Ministar Mensur Sinanović podsjeća da su sve srednje škole smještene u gradovima, a kanton ima problem finansirati i osnovno obrazovanje.

Godišnji budžet nam je oko sedam miliona maraka, a ako bismo uveli obaveznu srednju školu morali bismo ga udvostručiti. Ako uvedemo obaveznu srednju školu, Kanton mora finansirati ne samo rad srednjih škola već i prijevoz učenika. Mi smo željeli uvesti plaćanje i prijevoza osnovnoškolcima kojima je kilometar do škole, a ne pet i više kilometara kako je sad. Međutim, novca nemamo ni za one kojima su škole udaljene četiri kilometra – naglasio je Sinanović u izjavi za Faktor.

On je istaknuo i da nema čovjeka koji bi bio protiv obaveznog srednjoškolskog obrazovanja, ukazujući upravo na poražavajući statistiku koja govori o broju onih koji nisu nastavili obrazovanje nakon osnovne škole. Zbog toga se radi barem na programu obrazovanja ili doškolovanja odraslih, međutim i tu je problem nedostatak novca.

Sarajevo će ga vjerovatno ukinuti!

Kanton Sarajevo, koji jedini provodi svoj zakon o srednjoškolskom obrazovanju i prema kojem je ono obavezno, ima potpuno drugi problem. Resorni ministar Elvir Kazazović kazao je za Faktor da nisu problem troškovi prijevoza, na koji porodice u socijalnoj potrebi imaju pravo.

U cilju sprečavanja maloljetničke delikvencije prošla vlada izmijenila je zakon i uvela obavezna prva dva razreda srednje škole. Međutim, roditelji i nastavnici ukazuju da veliki broj tih đaka ne želi ići u školu te prave probleme i haos. Imali smo veliki broj amandmana da se to ukine uz obrazloženje da obavezno pohađanje srednje školu nemamo ni u jednom kantonu pa ni u regiji. Kakva će biti konačna odluka i kako će Skupština KS glasati vidjet ćemo – naglasio je Kazazović.

Hrvatska koja je članica EU-a i Srbija koja pregovara o članstvu imaju slične, optimistične obrazovne ciljeve do 2020. godine. Oni podrazumijevaju obavezno srednjoškolsko obrazovanje, s tim da polovina učenika ide u gimnazije, a polovina u srednje stručne škole, te da imaju od 35 do 40 posto visokoobrazovanih.

U EU obavezno 10-13 godina škole

Usporedbe radi, u pola zemalja članica EU-a predškolsko obrazovanje počinje od treće ili četvrte, a u Francuskoj, Belgiji i Velikoj Britaniji moguće je i od druge godine starosti i ono je dobrovoljno.

Osnovna škola je obavezna u svim zemljama, a upis počinje sa pet ili šest godina starosti. U Poljskoj je obavezno i predškolsko obrazovanje. U Irskoj i Holandiji ne postoji odvojene sisteme predškolskog i osnovnog obrazovanja i djeca u dobi od četiri godine mogu krenuti u školu.

U većini zemalja obavezno školovanje traje najmanje deset godina (do 15-16 godine starosti), u Luksemburgu 11, Holandiji 12, a u Mađarskoj 13 godina.

U deset zemalja EU-a, obavezno obrazovanje osigurano je kroz jednu školu bez prelaska u drugu školu, tj. te zemlje nemaju osnovne i srednje škole kakve imamo u BiH i regiji. U nekim zemljama, roditelji moraju izabrati ili, u suprotnom, školsko osoblje definira smjer školovanja učenika na početku “niže srednje škole”.

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here