11.8 C
Bihać
Ponedjeljak, 26 Oktobra, 2020

Drvena bužimska ljepotica građena bez ijednog eksera

IZVORAvaz.ba
Ni manjeg ni ponosnijeg mjesta s tako gusto posijanim historijskim artefaktima od slobodarskog Bužima, gdje se među bajkovitim bregovima ušančila 179 godina stara drvena džamija, jedna od pet sačuvanih u BiH, pored dvije olovske u Solunu i Miljevićima, prilučkoj kod Živinica i karićkoj kod Vareša.
Vojna pustošenja
Oko nje nišani alima, gazija i šehida, jedinstveno i nigdje viđeno hadžijsko kamenje, mezar Halil-efendije… U prekrasnom interijeru dvije levhe Abdurahmana Siri-babe savremenika, originalni prijepis džamijske vakufname Vedžihi-paše, džamijski tarih u formi levhe, djelo „Menakib-i čehar-i jar-i guzin“, originalni rukopis o salavatima, dovama i liječenju, originalno osmansko izdanje časopisa „Behar“.
Historičar Amir Sijamhodžić objašnjava da je bužimska drvena džamija najstarija sačuvana u Krajini nakon bihaćke Fethije, a zbog svoje monumentalnosti, značaja i starosti 2003. godine proglašena je nacionalnim spomenikom BiH.
Sijamhodžić, i sam Bužimljanin, ponosno ističe da su svoju ljepoticu sačuvali od vojnih pustošenja, ratnih vihora i drugih nedaća. Branili je i popravljali. Zovu je i Časna džamija brvnara, onako pjesnički. Tačno je, kaže naš sagovornik, da je prvobitno sagrađena bez ijednog eksera i najveća je drvena džamija u BiH, s površinom od 414 kvadratnih metara.
– Postoji predaja da je prvobitno bila u bužimskoj tvrđavi, ali je 1838. premještena na današnju lokaciju. Ali, bez obzira na to koja je verzija tačna, pouzdano se zna da se prva obnova desila 1838. godine, kako piše u vakufnami koja se čuva u džamiji. Obnovitelj je bio bosanski namjesnik Mehmed Vedžihi-paša, a među 17 svjedoka i potpisnika vakufname je i imam Halil-efendija. Druga značajnija obnova bila je 1937. godine, kada je na čelu građevinskog odbora bio Huse Begić – navodi naš sagovornik.
Znatne promjene u izgledu džamija je pretrpjela sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća, kada su, na inicijativu mještana, a bez konsultacija struke, rađene određene popravke i prepravke, čime je u znatnoj mjeri narušen njen prvobitni izgled.
Nakon Halila ef. Halija, koji je bio imam džamije skoro pola stoljeća, službu u njoj obavljali su Šerif Bajrić, Ibrahim Mulalić, Salih Dizdarević, Šerif Sagrković, Omer Bajrektarević, Hasan Ćehajić, Mehmed Malkoč, Husein Alijagić, Besim Hamzabegović, a danas Emin Grošić. On dobro poznaje historiju stare drvene džamije i ponosan je što služi u njoj.
– Postoji nekoliko sličnih džamija u Turskoj, gdje se drvo mnogo koristi, ali nema nijedna ovog tipa, na „četiri vode“, da je sva od drveta i da je primijenjen sistem višerednih stubova na koje je oslonjena cijela konstrukcija – objašnjava ef. Grošić.
Jedinstven primjer
Spominje i obnove ljepotice, onu iz 1937. kada je skinut krov od šindre i stavljen falcovani crijep, i čuvenu adaptaciju iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada je cijela džamija bila „ni na nebu ni na zemlji“.
– Kako bi se zamijenile dotrajale grede u temeljima, domaći su majstori cijelu džamiju bukvalno podigli u zrak, kako bi sazidali zid ispod drvene konstrukcije. To je trajalo nekoliko mjeseci, a interesantno je da su se sve vrijeme obavljali svi namazi u džamiji. Nakon što su novi temelji urađeni, džamija je, bez ikakve štete, ponovo spuštena na tlo. Mislim da je to sa stanovišta arhitekture i građevinarstva jedinstven primjer, pa ako hoćete, i fenomen – priča ef. Grošić.
Predskazanja ef. Halija
Sijamhodžić podsjeća na narodna predanja o prvom imamu Halilu ef. Haliju, kojeg su zvali „dobri“ i koji je imao odlike zaštitnika i predvodnika, tumačio snove i predskazivao budućnost.
– Govorio je da će se pojaviti „jahalice bez duše“, da će „po nebu letjeti ptice sa stotinu insana“ te da će „voda iz doline doći na veliko brdo“. Uz njega se veže i predaja da je skinuo ahmediju i prekinuo službu prilikom austrougarskog zauzimanja Bužima, jer nije mogao podnijeti da se u svojoj vjeri i na svojoj zemlji mora sklanjati dušmaninu. Naredne godine je umro i ukopan je u haremu džamije – kaže Sijamhodžić.
78 stubova iz temelja 
Objekt drvene džamije iz temelja podupire 78 stubova, dok ih je 24 u unutrašnjosti. Ima 18 prozora i vitku munaru visoku 17 metara. Uz džamiju je mezarje s dvadesetak nišana od kojih je najstariji podignut Sulejmanu Šahinoviću 1214. hidžretske godine. Tu je Hudut-česma koja svjedoči o tadašnjoj granici Osmanskog carstva, a uz samu ogradu mezarja nalazi se petnaestak tzv. hadžijskih kamenova (hadžin-taš).
Dodaj komentar:

POVEZANI ČLANCI

BIŠĆANI GA IMAJU PRILIKU ODABRATI ZA GRADONAČELNIKA // Kompanija...

U toku je kampanja za lokalne izbore na kojima će Bišćanke i Bišćani birati gradonačelnika, a jedan od kandidata je i Kemal Hrnjić, dugogdišnji...

U Cazinu obilježena godišnjica formiranja 510. brigade petog korpusa...

Prigodnim aktivnostima obilježena je godišnjica 510. bosanske oslobodilačke brigade, koja je formirana upravo sa ciljem oslobađanja naše države. Iako je ova godišnjica bila planirana...

Sana i pritoke poribljene “kraljicom riba”

Sportsko ribolovno društvo "Ključ" iz istoimenog grada obavilo je ovog vikenda poribljavanje rijeke Sane i njenih pritoka s 10.000 komada mlađi potočne pastrmke. Radi se...

Najnovije

BIŠĆANI GA IMAJU PRILIKU ODABRATI ZA GRADONAČELNIKA // Kompanija Meggle čiji je budžet tri puta veći od budžeta Grada Bihaća se izjasnila: Žao nam...

U toku je kampanja za lokalne izbore na kojima će Bišćanke i Bišćani birati gradonačelnika, a jedan od kandidata je i Kemal Hrnjić, dugogdišnji...

U Cazinu obilježena godišnjica formiranja 510. brigade petog korpusa ARBiH

Prigodnim aktivnostima obilježena je godišnjica 510. bosanske oslobodilačke brigade, koja je formirana upravo sa ciljem oslobađanja naše države. Iako je ova godišnjica bila planirana...

Sana i pritoke poribljene “kraljicom riba”

Sportsko ribolovno društvo "Ključ" iz istoimenog grada obavilo je ovog vikenda poribljavanje rijeke Sane i njenih pritoka s 10.000 komada mlađi potočne pastrmke. Radi se...

KCUS traži alternativni izolotorij, a na Građevini spiskali 500.000 KM narodnog novca

I dok s KCUS-a na čelu s direktoricom Sebijom Izetbegović već danima uporno apelira da je situacija zbog pandemije alarmantna, prozivajući Opću bolnicu u...

(FOTO) Čovjek koji želi da izgleda kao vanzemaljac: Tek je na 18 posto svog projekta

Anthony Loffredo, rodom iz Montpelliera u Francuskoj, ima samo 90 kilograma i 1,80 m od svog starog izgleda. A zbog nekih modifikacija je morao...

Koje je pravo ime Kristijana Golubovića?

Kristijan Golubović učesnik je "Zadruge 4", ali malo ko zna njegovo pravo ime. Naime, Kristijan je organima vlasti postao poznat zbog svojih kriminalnih radnji još...

Ovo ima samo u Sarajevu: Časna na romobilu izazvala oduševljenje prolaznika

Jutros je u Sarajevu zabilježena zanimljiva situaciju. Časna sestra snimljena je kako u električnom romobilu kruži gradskim ulicama. Kako je to izgledalo, pogledajte na snimku. https://twitter.com/i/status/1320331595782459393

Istraživači otkrili drugi “ključ” koji čini novi koronavirus toliko zaraznim

Prošlo je 17 godina otkako je koronavirus SARS-CoV prijetio erupcijom u pandemiju. Ipak, zahvaljujući brzim naporima da se zaustavi izbijanje zaraze, svjetsko stanovništvo je...
58,466LikesLikes
8,496SljedbeniciPratite
1,287PretplatnikaPretplati se