22.2 C
Bihać
Ponedjeljak, 21 Juna, 2021

Državni službenici u BiH žele plate kao na nivou entiteta: Radnici sa srednjom školom plaćeni 750 KM

Kao glavni problem Karčić je naveo to što su plate državnih službenika i zaposlenika, kako je rekao, zakovane već deset godina.

“Ja imam za 20-30 posto manju platu kao šef odsjeka nego u federalnom ministarstvu ili RS-u, a radimo isti posao. Ovo je jedinstven slučaj u svijetu da su plate državnih službenika na državnom nivou manje od entitetskih, manje od kantonalnih”, ukazao je.

Podsjetio je da im je bilo obećano povećanje plate za četiri posto, odnosno, kako je kazao, ujednačavanje plate.

“Mi i dalje ostajemo kao jadnici jadni. Naša uposlenica ima platu 600 KM. To niko ne zna. S toplim obrokom je to 750 KM”, naveo ja Karčić.

Prema njegovim riječima, cilj je da pošalju poruku javnosti da je riječ o praksi političkih stranaka, a to je omalovažavanje i da se sruši država. Ovu svoju konstataciju je obrazložio ovako:

“Na način: mi ćemo njih omalovažavati, skidati plate, neka napuštaju, neka govore kako se ne može raditi u državi. Proizvode nezadovoljstvo ljudi u državnim institucijama. Sve je to projekt ovih nacionalnih stranaka koje to pokušavaju na sve moguće načine.”

Smatra da novca ima dovoljno.

“Ova država ima para da isplati šta hoće, ali nije to u pitanju, nego je u pitanju to da se omalovaže u državnim institucijama. Oni ne mogu da rade bez nas. Oni su političari. Dođu u kabinet i sve im mi izvršavamo”, istakao je.

Ponovio je da oni ne traže povećanje plata.

“Suština je da mi ne tražimo povećanje plata. Svakome ćete gurnuti prst u oko ako kažete: ‘Jao državne institucije traže povećanje plate. Kako to u vremenu pandemije traže?’ Ne, mi ne tražimo povećanje plate. Mi tražimo da se izjednače plate s entitetskim”, potcrtao je Karčić.

Kako je kazao, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija se zalagao da se plate povećaju za četiri posto. Karčić je ukazao na to da je namjera bila da se ujednačavanje plata vrši postepeno.

“Onda čitam da hoće da vrate ovu mizeriju. Pa nema smisla… Znate li da su naše dnevnice bile 25 KM? Topli obrok je bio sedam, pa su ga skoro povećali na osam KM”, rekao je.

Na pitanje kolika je prosječna plata zaposlenih, Karčić je odgovorio:

“Vrlo teško je govoriti o prosječnim platama. Čistačice nemaju ni 600 KM. Sa srednjom stručnom spremom imaju od 650 do 750 KM. Najniža plata državnog službenika je 1.150 KM. Znači državni službenik s fakultetom. Ja sam šef Odsjeka za finansijsko-materijalne poslove. Ja imam 1.650 KM. Na entitetskom nivou je to po 2.000 KM. Niko ne komentariše moje navode. Niko to nije osporio. Niti to ko može osporiti. Para ima za ono što odgovara političkim strankama.”

Najavio je da će sljedeće sedmice biti održana sjednica Upravnog odbora sindikata. Nije isključio mogućnost štrajka.

“Nećemo mi ni rušiti, ni paliti. Mi imamo zakonsko pravo na štrajk. Sa transaprentima ćemo izaći pred zgradu Vijeća ministara. Ovdje nije pitanja para, već politike”, istakao je.

Bez odgovora resornog ministarstva

Povodom zahtjeva Sindikata državnih službenika i zaposlenika u državnim institucijama, obratili smo se Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine.

Do objavljivanja teksta nismo dobili odgovore na sljedeća pitanja: da li će se povećati plate za četiri posto kako je to ranije najavljivano ili se to ipak neće desiti, kako komentarišu tvrdnju Sindikata da postoji dovoljno novca za povećanje, da li je tačno da državni službenici i zaposlenici primaju istu platu već deset godina, kako komentarišu tvrdnju da državni službenici i zaposlenici nisu dovoljno plaćeni za poslove koje rade?

Cenić: Napravili smo nakaradan sistem

O zahtjevu sindikata za portal Klix.ba je govorila ekonomistica Svetlana Cenić. Smatra da jeste, kako je kazala, ogromna razlika u platama.

“Vidite koliko zarađuju poslanici, koliko direktori institucija koje potpadaju u nadležnost. Onda dođemo do onog dijela ljudi koji zapravo rade. Vidjeli ste i u pandemiji 30 posto njih je dolazilo na posao, a funkcionisalo je. Znači, 70 posto neka ide kući. Na državnom nivou postoji taj dio, ja ću to nazvati referenata, službenika, činovnika koji imaju mnogo niža primanja. Oni isto tako imaju potrebe i kredite”, ocijenila je.

Zatim je naglasila sljedeće:

“Zaboravlja se samo jedno, da do tog nivoa, a to je od hiljadu do 1.200 KM, nije usaglašeno s entitetskim nivoima. Mada i tamo taj sloj ima disproporcionalno manju platu u odnosu na sve ove neke direktore, savjetnike… Ogromne su tu razlike.”

Cenić je objasnila šta bi trebalo učiniti.

“Na prvom mjestu bi trebalo napraviti iz fonda, iz budžeta, plate te da se to malo dovede u red. Ali, na državnom nivou je to pitanje promjene Ustava. Oni se svi vade na to. Dobrovoljno bi se rijetko ko čega odrekao. Vidjeli ste poslanicu iz SNSD-a šta je rekla. Time je poslala poruku svim ženama, tim činovnicima. Od te priče nema ništa. Ali, prvo bi se trebala napraviti preraspodijela. Sada od te priče teško da će biti išta”, smatra ona.

Ukazala je na to kakva bi mogla biti reakcija javnosti na ovaj zahtjev sindikata.

“Moram da podsjetim da će to izazvati strahovitu pobunu kod običnih ljudi. Onaj koji izdržava javnu upravu, taj prvi strada. To je privreda. Oni prvi ostanu bez posla, bez prihoda, bez svega. U čitavoj ovoj pandemiji, svi državni činovnici, i s manjim i s većim platama, redovno su dobijali platu. Postoji statistika da je 830.000 zaposlenih. Ja tvrdim da ih je manje. Ali, neka bude 830.000. Svaki treći je u javnoj upravi. Minimalno svaki treći. Svi ostali izdržavaju javnu upravu, više od 690.000 penzionera, više od 464.000 studenata i đaka i naravno sebe”, potcrtala je Cenić.

Prethodno navedeno je za nju pokazatelj da smo, kako je kazala, napravili nakaradan sistem.

“Ali, ukoštac se neće uhvatiti niko da na prvom mjestu zaštiti onoga koji izdržava. A ne da prvo štiti izdržavanu osobu i moram počesto reći neradničku, neodgovornu osobu. Ova radnička prva strada. Šta tražiti u tom momentu? ‘Hajde povećajte nam plate, one su male’. Na njih će se sručiti otpor. Bit će spinovanja, kao što je bilo spinovanja kako poslodavci traže, zaboga, smanjenje penzije. Ljudi to nikada nisu tražili. Ali se tada išlo na to da se prebaci na poslodavca. Isto će vam se sada desiti kada to budu izašli javno da traže. Sva će javnost skočiti. Oni će biti krivi za sve, a ne oni koji kroje nakaradan sistem”, zaključila je Cenić.

Podsjećamo, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je 18. juna usvojilo budžet u iznosu od 996 miliona KM. To je povećanje za 30 miliona u odnosu na prošlu godinu. Samo za bruto plate i naknade je planirano 573 miliona i 962.000 KM. U odnosu na 2019. to je povećanje za 11 miliona i 316.000 KM. Veća izdvajanja za plate su planirana zbog dodatnog zapošljavanja.

Izvor: klix.ba

Dodaj komentar:

POVEZANI ČLANCI

Najnovije

58,466LikesLikes
8,496SljedbeniciPratite
1,287PretplatnikaPretplati se