6.8 C
Bihać
Četvrtak, 2 Decembra, 2021

Fadila Amidžić: Ne čekamo policiju, sami istražujemo

Okupili ste mladi tim tužilaca koji znanjem, trudom i načinom rada mogu biti primjer i starijim kolegama u drugim tužilaštvima. Šta je to što druga tužilaštva mogu naučiti od Vaših tužilaca?

– Starosna struktura tužilaca u ovom tužilaštvu nije baš povoljna, jer još je veći broj tužilaca preko 50 godina od onih koji su mlađi. U narednih pet godina očekujemo potpuniju generacijsku smjenu u korist mlađih tužilaca, zbog odlaska većeg broja tužilaca u penziju. Međutim, tačno je da se u posljednjih pet do šest godina okupio tim od pet do šest tužilaca od 33 do 50 godina, koji su pokazali jaku volju i odlučnost da bezuvjetno rade na najtežim i najsloženijim predmetima, a posebno na predmetima korupcije, privrednog i organizovanog kriminala.

200 dana istrage

Za razliku od mnogih koji ovaj posao rade zbog materijalne sigurnosti, relativno dobre plaće i statusa, oni to rade iz ubjeđenja. Oni zapravo sami “prave” predmete. Unijeli su inovativnost u način vođenja istrage i preduzimanja istražnih radnji. Ovi tužioci primarno ne čekaju u kancelariji policiju, odnosno agencije za provođenje zakona sa kojima rade kako bi ih obavijestili o postojanju sumnje da je određeno lice počinilo krivično djelo, već skupa s njima učestvuju u planiranju radnji na otkrivanju krivičnih djela i počinilaca, kao i samom otkrivanju kroz razvijanje mreže lica od kojih se dobijaju potrebne informacije. Kod prikupljanja dokaza, u složenijim predmetima formiramo timove tužilaca, kao i istražitelja u koje uključujemo naše stručne saradnike i savjetnike ekonomiste te svi zajedno odlaze na lice mjesta, uz prethodno pribavljenu naredbu suda, selektiraju i oduzimaju potrebnu dokumentaciju, odmah u prisustvu lica od kojeg se oduzima, uz sačinjavanje popisa. Na ovaj način se smanjuje dužina trajanja istrage i vrši neposredna kontrola zakonitosti prikupljanja dokaza.

U radu sa ovim timovima veliki doprinos daju i mladi stručni saradnici, pomoćnici tužilaca koji se obučavaju za tužilački posao i koji nerijetko pokazuju takvu odlučnost i znanje koje nekad ne posjeduju ni neki tužioci. Nažalost, imamo ih jako malo, oni su najbolja baza za izbor budućih tužilaca, ali to se uvijek ne prepoznaje.

Koliko u prosjeku istrage traju u Tužilaštvu USK-a?

– Prosječna dužina trajanja rješavanja predmeta (prijava i istraga) je oko 200 dana sa tendencijom smanjenja. Ovdje su zastupljeni svi predmeti, kako korupcije, privrednog i organiziranog kriminala tako i općeg kriminala čiji broj je u ukupnoj strukturi zaprimljenih predmeta veći, a dužina rješavanja kraća. U posljednih nekoliko godina puno smo uradili na smanjenju ukupnog broja starih predmeta (predmeti stariji od dvije godine), tako da trenutno imamo ukupno 30 predmeta u kojima istrage traju duže od dvije godine, ne računajući predmete ratnih zločina gdje imamo 23 nerješene istrage ( radi upoređivanja navodim da je ukupno godišnje u radu, KT predmeta preko 2000 i KTA 1500).
Hapsili ste Avdića, Topčagića, stali ukraj trgovini diplomama… Šta je ključno u borbi protiv sistemske korupcije i u čemu je tajna uspjeha?

– Ne postoji gotovo niti jedna javna funkcija, od premijera kantona, ministara, načelnika i gradonačelnika, rukovodećih državnih službenika, direktora javnih preduzeća, ustanova, upravnih organizacija, koja nije bila predmetom provjera i istraga ovog tužilaštva. Protiv više njih smo podigli i značajan broj optužnica, sve potvrđene od suda, i još nemamo nijednu pravosnažno oslobađajuću, ali imamo više pravosnažno osuđujućih presuda. Međutim, nakon što tužioci podignu optužnicu, dalja dinamika procesuiranja predmeta je nepovoljna, jer od momenta optuženja pa do prvostepene presude, kod ovih složenih predmeta zbog dinamike zakazivanja sudećih ročišta, prođe od jedne do četiri godine. Tek onda ide žalbeni postupak pred nadležnim sudovima koji, također, traje dugo, tako da kod ove vrste predmeta pravosnažnu odluku dobijemo, ukoliko nije došlo do zaključivanja sporazuma, za dvije do pet godina (zavisno od toga da li se sudske odluke ukidaju).

Nosilac pravosudne funkcije se mora prepoznati prema onome šta je uradio

Živimo u državi u kojoj je korupcija sistemska, jer se ugrađuje i u propise, a, nažalost, postala je prihvatljivi model ponašanja. Zbog toga je teško postizati dobre rezultate. Ali, kad pokažete istrajnost, volju i odlučnost, onda dođu i rezultati. Nas nekolicina radimo stalnu analizu strukture predmeta koje imamo u radu, utvrđujemo prioritete, planiramo dinamiku i podstičemo tužioce da usklade dinamiku rada sa predvidivim, odnosno optimalnim rokovima, pritom vodeći računa i o kvaliteti.

Moram naglasiti da mi svakodnevno primamo prijave građana, uposlenika ovih institucija, političkih protivnika i drugih, koje su često anonimne, zaprimljene poštom ili mailom, ali nam daju informacije koje su često početna osnova za formiranje određenog stepena saznanja o nekom događaju, a potom i predmeta. Na ovaj način smo u više navrata formirali i procesuirali jako dobre predmete. Dakle, nismo čekali prijave od policije, nego smo sami pravili predmete. Daljnje istražne tehnike i izbor policijske agencije smo podešavali i birali prema okolnostima slučaja.

S kojim se problemima suočava Tužilaštvo USK-a i da li VSTV ima sluha kako biste ih riješili?

– Najveći problem je nedovoljan broj tužilaca. Po sistematizaciji trebamo 28 tužilaca, a trenutno ih nedostaje šest. Jedan tužilac je na suspenziji pune tri godine.

Posljednjih godina uradili smo puno na smanjenju broja starih predmeta, a u radu imamo 30 predmeta u kojima istrage traju duže od dvije godine

Po konkursima raspisanim u prošloj godini (februar i mart) za izbor tri tužioca, još nije okončan postupak izbora od VSTV-a. U novembru 2019. raspisan je još jedan konkurs za koji nije ni počelo testiranje, dok za jedno upražnjeno mjesto konkurs još nije ni raspisan. Pored toga, četiri tužioca su trenutno odsutna zbog privremene spriječenosti za rad, u trajanju od tri mjeseca do godine. Kadrovski smo oslabljeni, ali i u takvom stanju nastojimo održati funkciju ovog tužilaštva na zadovoljavajućem nivou.

Bivši tužilac Tužilaštva BiH Miroslav D. Marković pred Istražnom komisijom je izjavio da u Tužilaštvu BiH ima tužilaca kojima je to prvi tužilački posao. Treba li mijenjati način izbora tužilaca i sudija?

– Protivim se tome da tužioce i sudije imenuju političari. Politika je ušla u svaku poru društva i svaki dan svjedočimo da oni gotovo nikada ne imenuju najbolje, nego podobne, odnosno one koji rade za njih, za stranku, za…, a rijetko za opće dobro, dobro svih nas kao građana.
Kvalitet i statistika

Moramo imati regulatorno tijelo koje će nas birati, normalno u skladu sa važećim zakonom. Dakle, nama treba Vijeće kao garant naše nezavisnosti, ali i odgovornosti. Nezavisni možemo biti samo ako smo odgovorni. Međutim, smatram da se sadašnje vijeće mora transformirati kroz donošenje novog zakona, koji će utvrditi drugačiji način izbora članova Vijeća i koji će garantirati kako izbor najboljih članova Vijeća kao dokazanih pravnih stručnjaka najvišeg ranga, tako i tužilaca i sudija. Sadašnji kriteriji za izbor to u potpunosti ne garantuju. Svi se mi u svojim institucijama međusobno prepoznajemo po kvalitetu i sigurno najbolje prepoznajemo najbolje. Nosilac pravosudne funkcije se mora prepoznati prema onome šta je uradio, a da je to vidljivo i drugima, a ne samo po onome što on kaže ili što pokaže statistika koja nikada ne može ući u srž stvarnog stanja. Previše se eksperimentiralo različitim poznatim sistemima izbora, odnosno kriterijima za izbor, u čemu su učešće dali i određeni predstavnici međunarodne zajednice kroz svoje preporuke, tako da je umjesto prepoznavanja stvarnog kvaliteta došlo do prepoznavanja dobre statistike.

Piše: Oslobodjenje.ba

Dodaj komentar:
Facebook Notice for EU! You need to login to view and post FB Comments!

POVEZANI ČLANCI

Najnovije

58,466LikesLikes
8,496SljedbeniciPratite
1,287PretplatnikaPretplati se