Feljton o političkim ubistvima: Naređeno je da Caco bude ubijen kao pseto!?

Nešto prije ponoći, 26. oktobra 1993. zazvonio je telefon u Prvom korpusu Armije BiH. Jusuf Pušina, savjetnik predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, bio je na vezi: “Dovodim Cacu!” U Korpusu je toga dana svakako bila drama.

Ovako na početku teksta od 24. juna 2005. godine pod naslovom „Naređeno je da Caco bude ubijen kao pseto!?“ magazin „Dani“ opisuje dramatične trenutke koje je obilježila akcija „Trebević“ 1993. godine, kada je ubijen komandant Desete brdske brigade Mušan Topalović Caco.

Promijenjen plan

– No, atmosfera je dodatno usijana zbog informacija o brutalnim smaknućima pred komandom Desete brdske – devet policajaca iz ekipe koja je trebala uhapsiti Mušana Topalovića Cacu mučki je ubijeno, a već se čulo da su neki od njih nakon smrti masakrirani?!

No, zašto je promijenjen plan? Prema preciznim uputstvima akcije “Trebević 1”, u kojoj su tog 26. oktobra 1993. uhapšeni Ramiz Delalić Ćelo i Mušan Topalović Caco, bilo je predviđeno da se njih dvojica, ako prežive, vode u Predsjedništvo – Aliji Izetbegoviću. Na sam dan akcije, u poslijepodnevnim satima, Ramiz Delalić se predao i odveden je u Predsjedništvo, ali kod Izetbegovića mlađeg. U kabinet Oca nije kročio.

Oko osam sati naveče i on je bio u Korpusu. U kancelariji komandanta Vahida Karavelića, nakrcanoj visokim oficirima iz komande, ali i komandantima viđenijih sarajevskih brigada – učesnica akcije obračuna s organiziranim kriminalom u vlastitim redovima – Delalić je sam pružio ruke kako bi mu bile stavljene lisice. Po slovu zakona, Delalića je preuzeo i izveo iz kancelarije Šaćir Arnautović, tadašnji načelnik bezbjednosti u Prvom korpusu. Delalić je u zatvor stigao živ. No, i u samom Predsjedništvu se odvijala drama. 

Ramiz Delalić se predao i odveden je u Predsjedništvo, ali kod Izetbegovića mlađeg, pisali su Dani

Nakon što je konstantno bio u toku cijele akcije hapšenja Mušana Topalovića Cace, Alija Izetbegović je uspio izdejstvovati Cacino prihvatanje predaje. Garantirao mu je život, tvrde svjedoci, i po njega poslao svog savjetnika Jusufa Pušinu. Pušina Cacu ipak vodi u Korpus?! Navodno je, sam Izetbegović, na pitanje: “Šta ćemo s njim?”, odmahnuo rukom, što su njegovi suradnici shvatili kao katil-ferman?! Caco je u pratnji policajaca stigao u Korpus.

Haos je nastao već na samom ulazu: svjedoci tvrde da baš niko nije mogao spriječiti njegovo batinjanje. Teško da će se ikad otkriti ko ga je prvi udario, ali Cacu su tukli svi koji su se u tom trenutku zadesili u hodniku Korpusa. Kažu da je Vahid Karavelić, u pokušaju da zavede red, u jednom trenutku zamalo i sam dobio batine?! No, u hodniku se jedino čuo njegov glas i naredbe da svi prestanu. Caco je, konačno, uveden u komandantovu kancelariju zajedno s bratom, sestrom i još dva svoja najbliža suborca?!

Otvorena istraga 

Tokom narednih 40-ak minuta, koliko je tu zadržan, nije progovorio ni riječi. Pogled mu je, tvrde prisutni, bio izgubljen i ponašao se kao da mu je sasvim svejedno šta će biti s njim. Po okončanju razgovora i Caco je dobio lisice i Šaćira Arnautovića. Tu noć, samo dvjestotinjak metara od Korpusa, Caco je ubijen.

Okolnosti njegove smrti nedavno su otkrili „Dani“: bila je to najčuvanija sarajevska vojna tajna. Istraga o ubistvu Mušana Topalovica Cace, komandanta 10. brdske brigade Armije BiH, otvorena je 12 godina kasnije.

Već prema prvim rezultatima, kako tvrde u Tužilaštvu, sve upućuje da je Topalović izvučen iz kombija, bačen na ulicu i ubijen sleđa – kao pseto!?

No, ništa od svega što se zbivalo te noći nije moglo biti urađeno bez aktivnog saučesništva pojedinih visokih vojnih i policijskih zvaničnika iz tog vremena, a čak i laicima je bilo jasno da je iza svega stajala vlast – objavili su „Dani“ 24. juna 2005.

Detalji Topalovićeve smrti, vojna tajna – strogo povjerljivo

Uostalom, nesretni vojnici nisu djelovali samostalno, tim prije što je zaista morala biti provedena opsežna akcija, ne samo Topalovićeva ubistva već i njegova sahranjivanja pod NN humkom na gradskom groblju. Upravo ta vlast sve je i zataškala – tek su „Dani“ objavili dokumente koji su imali oznaku: vojna tajna – strogo povjerljivo, a u kojima se navode detalji Topalovićeve smrti.

Da podsjetimo, u zvaničnom izvještaju koji je dan nakon Cacinog ubistva komandantu Štaba Vrhovne komande Rasimu Deliću poslao načelnik Uprave bezbjednosti ŠVK-a Jusuf Jašarević stoji: “Oko tri sata poslije ponoći patrola Vojne policije Prvog korpusa u sastavu: Esnaf Kastrat, Mustafa Krasnić, Amir Čaušević i dva vojnika pristupila je sprovođenju Mušana Topalovića Cace iz zgrade Prvog korpusa u Okružni vojni zatvor.

Tokom prevoženja kombijem u blizini raskrsnice ulica Danijela Ozme i Kralja Tomislava, iznenađena pokušajem fizičkog napada i pokušaja bjekstva Mušana Topalovića, patrola je bila prinuđena upotrijebiti silu, odnosno vatreno oružje.
Zbog mogućnosti bijega Mušana Topalovića, koji je iskočio iz kombija, došlo je do upotrebe vatrenog oružja od čega je Topaloviću nanesena teža tjelesna povreda hicima iz vatrenog oružja. Smrtne posljedice nastupile su prilikom prevoženja u Klinički centar Koševo.”

Izvještaj je baziran na izjavama vojnih policajaca, kojima danas stižu ozbiljne prijetnje smrću (?!), a koji su te noći sjedili pored vozača kombija u kome je Topalović iz Prvog korpusa vožen u Centralni zatvor. Ispričali su da su, nakon buke koju su čuli pozadi, istrčali – bio je mrkli mrak, ništa se nije vidjelo – primijetili da neko bježi u pravcu parka i zapucali.

Navodno su vidjeli o kome se radi tek kad su prišli nepomičnom tijelu i osvijetlili ga baterijom: bio je to Mušan Topalović Caco.

Uviđaj na licu mjesta obavili su pripadnici Krim-službe Vojne policije ŠVK-a Emir Hasanović i Ismail Biber.

Međutim, prema njihovom zvaničnom izvještaju – koji su napravili uglavnom na osnovu informacija koje su dobili u kancelariji tadašnjeg načelnika bezbjednosti Prvog korpusa Šaćira Arnautovića – na licu mjesta nisu pronađeni nikakvi dokazi, čak ni čahure od ispucanih metaka.

Faksimil teksta iz „Dana“ od 24. juna 2005. godine o najčuvanijoj sarajevskoj vojnoj tajni: I laicima jasno da je iza svega stajala vlast 

Jedini dokaz da je Caco ubijen baš na mjestu koje se navodi u izvještaju jeste nekoliko kapi krvi.

Nakon što su „Dani“ objavili ove dokumente u redakciju su došli njegovi saborci tvrdeći da Caco nije bježao, već da se radilo o klasičnom ubistvu.

Pozivali su se na tvrdnje svjedoka koji su tu noć s Cacom bili u kombiju, ali niko od njih nije želio javno o tome govoriti. Suzdržani su bili i kad su pozvani u Kantonalno tužilaštvo koje već nekoliko mjeseci pokušava kompletirati predmet o ovom ubistvu. Konačno se klupko počelo odmotavati – navedeno je u tekstu „Dana“ iz juna 2005. godine.

Zašto se svjedoci boje

– Jedan od problema na koje nailazi istraga ubistva Mušana Topalovića Cace je što oni koji znaju kako je ubijen Caco znaju puno i o (zlo)djelima Desete brdske brigade, pa se zbog toga boje posljedica koje bi mogle proisteći iz njihovog svjedočenja. Iako je ratni vojni sud procesuirao neke Cacine suborce zbog zločina na Kazanima, činjenica je da to suđenje nije dalo odgovore na mnoga pitanja. Nikada se nije saznalo koliko je civila nasilu odvedeno iz svojih kuća i brutalno ubijeno na Kazanima, kao što se ne zna koliko je leševa ekshumirano iz tih grobnica. Iako je tadašnji okružni Vojni sud utvrdio da su sva zlodjela u zoni 10. brdske brigade izvršena po Cacinom naređenju, njegovi borci su uvijek tvrdili da on nije ništa radio „bez odobrenja s vrha“ – pisali su „Dani“ 2005. godine.

Dodaj komentar:

POVEZANI ČLANCI

Najnovije

58,466LikesLikes
8,496SljedbeniciPratite
1,287PretplatnikaPretplati se