Iako još nije napravljena: Ko će prvi primiti vakcinu protiv korone

Više kompanija razvija vakcinu protiv Covida 19 i sada se postavlja pitanje ko će prvo da ih primi.

Dvije kompanije očekuju da će do kraja novembra imati početne rezultate kliničkih ispitivanja koja bi trebalo da pokažu da li su njihove vakcine bezbjedne i efikasne. Nekoliko drugih također nije daleko od te faze.

Međutim, u početku neće biti dovoljno vakcina za sve i moraće da se donose teške odluke o tome ko će ih primiti, a ko ne. Zbog toga, zdravstveni eksperti utvrđuju smjernice čiji cilj je da se postignu najbolji rezultati sa ograničenim resursima, piše Glas Amerike.

Zdravstveni radnici
Dva ekspertska radna tijela su već iznijela preporuke – Američke Nacionalne akademijie nauka, inženjerstva i medicine i Univerzitet Johns Hopkins. Međutim, stvari se brzo komplikuju.

– Ti jednostavni okviri su veoma važni. Međutim, problematični su detalji, kaže William Moss, izvršni direktor Centra za međunarodni pristup vakcini na Univerzitetu Johns Hopkins.

Prvi u redu za vakcinu trebalo bi da budu zdravstveni radnici koji direktno rade sa pacijentima oboljelim od Covida 19, saglasni su eksperti. Kod njih postoji veliki rizik od infekcije, a također su ključni za funkcionisanje društva.

Međutim, ko se tačno vodi kao zdravstveni radnik? Očigledno, ljekari i medicinske sestre koji liječe zaražene. Gotovo sigurno, radnici na održavanju odjeljenja za oboljele od Covida. Moguće i kuhari u staračkim domovima. Međutim, stvari postaju komplikovanije što se ide dalje od bolničkih kreveta.

– Ako radite u administraciji, onda to zavisi, kaže Geirge Benjamin, izvršni direktor Američkog udruženja za javno zdravlje.

Benjamin smatra da bi, na primjer, možda trebalo vakcinisati službenike koji se staraju o tome da pacijenti potpišu formulare. Odluku o tome će možda donositi zdravstvene ustanove pojediinačno.

– Imaćemo odbor u našoj ustanovi koji će ustanoviti ko bi prvo trebalo da primi vakcinu, te ko će biti drugi i treći u redu, kaže profesor zaraznih bolesti u Medicinskom centru Univerziteta Vanderbilt William Shafner i dodaje da je “malo vjerovatno da će biti dovoljno doza vakcine na početku”.

Druga prioritetna grupa su pacijenti sa već postojećim zdravstvenim problemima koji su zbog toga u većoj opasnosti da imaju teže simptome ili da umru od Covida 19, saglasni su eksperti. To obuhvata ljude sa srčanim, plućnim i bubrežnim bolestima, kao i one koji su gojazni ili imaju dijabetes.

Pet mišljenja
Međutim, to je više od 100 miliona ljudi, prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Taj spisak će vjerovatno morati da bude dodatno sužen. Izvještaj nacionalnih akademija sugeriše da se prioritet da ljudima sa dva ili više zdravstvenih problema.

Slijede radnici čiji se poslovi smatraju ključnim za funkcionisanje društva. Koji su to radnici?

– Ako spojite četvoro ljudi, imaćete pet mišljenja. Ne postoji samo jedan ispravan odgovor, kaže Shafner.

Preporuke obuhvataju nastavnike, radnike u javnom prevozu i ljude koji rade u lancu snabdijevanja hranom. Međutim, nema konačnog spiska.

– Zaista je teško znati ko je obuhvaćen tom definicijom, dok se ona ne precizira, isiče Adriana Casaloti, visoka zvaničnica Nacionalnog udruženja okružnih i gradskih zdravstvenih zvaničnika. Ona kaže da se ni zaposleni u lokalnim zdravstvenim odsjecima automatski ne smatraju vitalnim radnicima.

Ekspertsko radno tijelo Centara za kontrolu i prevenciju bolesti trebalo bi da objavi smjernice o svim ovim značajnim pitanjima nakon sastanka naredne sedmice.

– Biće interesantno vidjeti koliko će zalazitti u detalje, kaže Casaloti

– Važno je imati nacionalni okvir kako bi svi imali osjećaj da smo zajedno u ovoj situaciji, jer je to jedini način da izdržimo pandemiju. Također pomaže u izbjegavanju situacije gdje ste lokalni zdravstveni zvaničnik koji će da bira pobjednike i gubitnike, ističe Casaloti.

Previše propisa
Međutim, mora da postoji i fleksibilnost u zavisnosti od lokalnih uslova i radno tijelo mora to pažljivo da balansira.

– Postoji rizik da imate previše ili premalo propisa, smatra Casaloti.

Jedna je stvar iznijeti prioritete kada je riječ o tome ko bi trebalo da bude vakcinisan. Međutim, kako će zvaničnici identifikovati pojedince koji ispunjavaju uslove i osigurati da će primiti vakcinu?

– To je odlično pitanje koje kod mene izaziva veću zabrinutost. Mi nemamo mehanizam za utvrđivanje spiska ljudi koji bi trebalo da prime vakcinu, kaže William Moss.

Zdravstveni zvaničnici također uvijek imaju problema da natjeraju odrasle da se vakcinišu protiv drugih bolesti. Protiv gripa se rijetko vakciniše 50 posto populacije.

– I u dobroj godini, sa postojećom vakcinom, teško je natjerati ljude da je prime, upozorava Benjamin.

Dodaje međutim da je to izvodljivo. Zdravstveni odsjeci su tokom pandemije H1N1, 2009. godine, otvorili centre gdje ste mogli da se vakcinišete, a da ne izlazite iz automobila. Širom zemlje također ima mnogo mobilnih klinika.

– Da bi ste vakcinisali nekog, potreban vam je kombi i ručni frižider, ističe Benjamin.

Casaloti ocjenjuje da nije iznenađujuće što ima toliko mnogo pitanja.

– To je, na neki načln, priroda stvari kada je riječ o odgovoru na ovu pandemiju. Toliko stvari se radi u kriznom stanju, da je potrebno mnogo napora da se riješe ta velika, komplikovana pitanja, zaključuje Casaloti.

Dodaj komentar:

POVEZANI ČLANCI

Hrvatska od danas počinje kažnjavati kršenje epidemioloških mjera

Hrvatska od danas počinje da kažnjava kršenje epidemioloških mjera, pa će tako za nepravilno nošenje maski kazna iznositi 500 kuna, odnosno 65 eura. Hrvatski...

Dok svi čekaju cijepljenje za koronavirus, Njemačka se već...

Vlada želi izbjeći situaciju od ovog proljeća, kada se ispostavilo da nedostaje čak i zaštitnih maski Njemačka savezna vlada namjerava uspostaviti 19 skladišta sa zaštitnom...

Crnogorska zastupnica pobunila se protiv negiranja genocida u Srebrenici

Kenana Strujić-Harbić, zastupnica Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore, tokom sjednice je oštro odgovorila na vrijeđanje manjina, ali i na negiranje genocida u Srebrenici. “Prva...

Najnovije

Konačno objašnjeno / Zašto se trgamo kada tonemo u san

Neobičan nagli pokret vezan je za fenomen nazvan hipnagoško stanje, koji predstavlja tranzitivni period između budnog stanja i sna. U skladu sa tim, trzaj je...

U Covid odjelu na hospitalizaciji 94 pacijenta

U posljednja 24 sata u Covid odjel Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” Sarajevo na hospitalizaciju je primljeno devet srednje teških i teških pacijenata,...

Ugostitelji planiraju doček Nove godine: Šta je sa mjerama?

Zbog nepovoljne epidemiološke situacije u Bosni i Hercegovini, izvjesno je da tradicionalni novogodišnji doček na otvorenom ove godine izostaje. Entiteti, kao i kantoni, ograničili...

Hrvatska od danas počinje kažnjavati kršenje epidemioloških mjera

Hrvatska od danas počinje da kažnjava kršenje epidemioloških mjera, pa će tako za nepravilno nošenje maski kazna iznositi 500 kuna, odnosno 65 eura. Hrvatski...

Nije štedjela: Pogledajte kako je Jelena Karleuša okitila kuću za Novu godinu

Brojne poznate ličnosti već su okitile jelku za Novu godinu, a to je uradila i Jelena Karleuša. Poznata pevačica napravila je od svog doma...

Nedoumice oko doručka

Bilo da ga pojedete ili preskočite, isto će vam biti, nećete se ni ugojiti ni smršaviti. Tvrdnja da je doručak najvažniji obrok u danu...

Nakon koliko vremena ženama dosadi seks s partnerom?

Istraživanje sprovedeno na 4.839 žena i 6.669 muškaraca, uzrasta od 16 do 74 godine, otkrilo je koji je glavni uzrok smanjenja interesa za seks...

Zidan: Teško je, ali izvući ćemo se

Pod velikim je pritiskom Zinedin Zidan (Zinedine Zidane) u posljednje vrijeme, posebno nakon poraza u LIgi prvaka od Šahtara. Tome je prethodio i prvenstveni...
58,466LikesLikes
8,496SljedbeniciPratite
1,287PretplatnikaPretplati se