Idu izbori, ide i prodaja olovaka s isparljivom tintom

Sve dosadašnje izbore u BiH nakon rata, koji su održani 12 puta, pratile su priče o izbornim krađama i prevarama, a da još ništa nije učinjeno da se sistem unaprijedi i učini transparentnijim.

Ustaljen sistem 

Naprotiv, iz godine u godinu (izborne) načini krađe glasova postaju sve sofisticiraniji i to uprkos činjenici da raste broj posmatrača čiji zadatak je da na licu mjesta evidentiraju uočene malverzacije. Iako Krivični zakon BiH propisuje sankcije za izborne prevare i to od novčanih do šestogodišnjih zatvorskih, još nismo čuli da je neko za ovakva djela značajnije udaren po džepu, a kamoli da je završio iza rešetaka.

Tek rijetko smo bili u prilici svjedočiti da su intervenirali policajci SIPA-e u ovakvim slučajevima. Tako su na Sudu BiH 2016. godine procesuirani Dragan Šekarić, Dragoljub Milović i Branko Pereula, jer su na izborima 2010. godine prevarili veću grupu građana kako bi došli do glasova za Daliborku Milović, tadašnju kandidatkinju za Skupštinu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. Iako su proglašeni krivima, dobili su tek uvjetne kazne zatvora od deset mjeseci ukoliko ne počine isto djelo u roku od dvije godine.

U ovom slučaju Sud BiH je imao na raspolaganju brojne dokaze o tome kako je ovaj trojac zloupotrijebio glasove desetina građana. Uprkos tome, sudski postupak trajao je šest godina.

Poučeni iskustvima, mnogi se pitaju šta nas čeka na ovogodišnjim općim izborima u oktobru. Najčešći oblici prevara u BiH poznati su kao „bugarski voz“ koji „uspješno vozi“ svake izborne godine i olakšava pojedinim strankama i kandidatima da se i dalje održavaju na pozicijama.

Podsjetimo, ovo je metoda u kojoj je za prevarante važno da se domognu tek jednog praznog glasačkog listića koji popune u korist određene stranke ili kandidata te ga daju glasaču za određenu protuuslugu. On ga tako popunjenog ubacuje u kutiju, a svoj prazni listić koji je dobio prilikom dolaska na glasačko mjesto iznosi nepopunjen i daje ga prevarantu koji ga ponovno stavlja u opticaj sljedećem „kupljenom” glasaču i tako „bugarski voz” ide ukrug tokom čitavog izbornog dana.

Faksimil presude Šekariću: S Milovićem i Pereulom dobio uvjetnu kaznu Faksimil presude Šekariću: S Milovićem i Pereulom dobio uvjetnu kaznu

Najslabija karika

Još poznatiji nikad još riješeni problem jesu birački odbori koji, umjesto da su bedem odbrane od izbornih krađa, ustvari su najslabija karika u lancu, jer ih čine stranački ljudi, a na najveći broj članova pravo imaju vladajuće stranke. Brojni su i dosadašnji primjeri trgovine mjestima u biračkim odborima.

Godinama se nevladine organizacije zalažu za depolitizaciju biračkih odbora, odnosno zabranu strankama da one biraju članove te da se omogući da oni budu birani konkursom, ali svaki put je takav prijedlog pao u vodu.

Da bi se promijenio način izbora članova biračkih odbora, treba promijeniti Izborni zakon BiH, a to je, pak, izvodljivo jedino u Parlamentu glasovima onih koji su i zasjeli u parlamentarne klupe zahvaljujući stranačkim boračkim odborima koji su ih „pogurali” na izborima. Ko bi to od njih u zemlji kakva je naša sam sebi u stomak skočio?

Nadalje, prevare se vrše i kroz zloupotrebu podataka građana kojima se bez njihovog znanja promijeni biračka opcija i oni bukvalno budu izbrisani sa spiskova za glasanje na redovnim glasačkim mjestima, te ne dobiju materijal za glasanje poštom, jer on ode na druge adrese i tako bude predmet manipulacije.

A šta tek novo reći o tome da smo jedina zemlja u kojoj i mrtvi glasaju. Onima koji kontroliraju najveći broj biračkih odbora također ne pada na pamet da mijenjaju ni onu kariku u lancu koja omogućava zloupotrebu imena umrlih.

Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije (CIK) BiH, nedavno je, komentirajući ovaj problem, priznala da se od oko 6.000 imena umrlih birača tek za polovinu njih uspio ažurirati birački spisak.

Sve ispari

U jedan od načina izborne prevare uvrštava se i onaj pomoću hemijske olovke s isparljivom tintom! Ta olovka u BiH se može naći od 2014. godine, a ovih dana na jednom prodajnom internetskom portalu ponovo je ažuriran oglas o prodaji takvih olovaka.

Cijena jedne je sedam maraka i jeftinija je za tri marke nego 2014. godine, kada se pojavila na ovdašnjem tržištu po cijeni od 10 KM.

Krivični zakon predviđa kazne za izborne prevare do pet godina zatvora  Krivični zakon predviđa kazne za izborne prevare do pet godina zatvora

Oni koji su je isprobali kažu da sve što je napisano tom olovkom ispari za nekoliko sati. Naprimjer, ukoliko se njome glasa, glasački listić ostane čist, bez ikakvog traga, a nevidljiva tinta može se otkriti samo uz pomoć ultravioletnih zraka, odnosno specijalnog uređaja.

Godinama se u BiH priča i o specijalnom prstenju kojim se poništavaju glasački listići prilikom prebrojavanja glasova kada se zatvore biračka mjesta. Prsten koji uglavnom zadužuju članovi biračkih odbora, funkcionira na principu ispuštanja mastila kroz malu rupicu, pri čemu je dovoljno da se određeni listić malo pošara i samim tim postaje nevažeći Pretpostavlja se da je upravo zbog takvih malverzacija BiH zemlja s najvećim brojem nevažećih glasačkih listića u svijetu.

Podsjetimo, Fahrudinu Radončiću, lideru SBB-a, u utrci za člana Predsjedništva BiH 2010. godine, upravo uz opravdanje da „su u pitanju nevažeći listići poništeno je više od 75.000 glasova. Zanimljivo je da je nakon toga razlika u glasovima u korist Bakira Izetbegovića u odnosu na Radončića bila jedva 20.000 glasova. Također, rezultati za člana Predsjedništva iz RS tada su, nakon što je Mladenu Ivaniću poništeno oko 66.000 glasova, išli u korist Nebojše Radmanovića za jedva oko 10.000 glasova.

Kako su odbijene izmjene koje su predložili SBB, SDP i DF 

Podsjećamo da je Predstavnički dom Parlamenta BiH, na prijedlog SBB-a, SDP-a i DF-a, nedavno prihvatio izmjene Izbornog zakona, a koje se tiču tehnoloških unapređenja i uvođenja skenera na biračkim mjestima, biometrijskih čitača otisaka prstiju za identifikaciju birača i videonadzora na biračkim mjestima.

No, taj prijedlog je odbila većina delegata iz reda hrvatskog i srpskog naroda u Domu naroda BiH, pa od uvođenja novih tehnologija na ovim izborima nema ništa. Jedina novina koju će CIK uvesti za izbore 7. oktobra ove godine su različite boje olovaka. Naime, glasački listići će se popunjavati isključivo plavim olovkama, a birački odbori će koristiti crvene prilikom obrade listića.

Hadžiabdić tvrdi da se na ovaj način pokušavaju spriječiti dopisivanja glasačkih listića, iako je javnost svjesna da to nije nikakva prevencija prevara.

Male stranke profitiraju od prodaje mjesta u biračkim odborima

Iz nevladinog sektora su upozoravali da se za izbore u BiH, a što pokazuju i ovogodišnji podaci, redovno prijavi više manjih političkih partija i nezavisnih kandidata i to s isključivim ciljem da profitiraju od prodaje mjesta u biračkim odborima većim političkim partijama.

U toj nezakonitoj trgovini se vrti i po nekoliko miliona maraka. Upravo stoga, upozoravali su iz nevladinog sektora, izbori u BiH dobivaju se ili gube velikim dijelom i prije izbornog dana upravo kroz kupovinu mjesta u biračkim odborima.

Kome idu u prilog “bijeli listići”

Svrha prevare s olovkom s isparljivom tintom je da se glasaču na biračkom mjestu gdje određena politička opcija sumnja u dobar rezultat podmetne ta olovka. U tom slučaju, iako je neki glasač obavio svoju građansku dužnost, njegov listić bi za nekoliko sati postao bijel, a samim tim i nevažeći.

S obzirom na to da se prema našem izbornom sistemu, po kojem se preračun glasova u mandate računa po D'Hondtovoj metodi, nevažeći listići računaju se isto kao i glasovi onih stranaka koje nisu prešle cenzus, odnosno prelijevaju se najvećim strankama. Tako da nije teško zaključiti da bi u ovom slučaju “bijeli listići” najviše išli u prilog SDA.

Dodaj komentar:

POVEZANI ČLANCI

Najnovije

58,466LikesLikes
8,496SljedbeniciPratite
1,287PretplatnikaPretplati se