13.5 C
Bihać
Četvrtak, 21 Oktobra, 2021

Jesu li stroge mjere dale rezultate

IZVORavaz.ba

Medicinari i naučnici kažu “zatvaraj!”, privrednici i dio zaposlenih – “nikako!” U situaciji pandemije nove zarazne bolesti, kad stižu dobre vijesti o razvoju vakcina, ali ono još nije dostupno, novi koronavirus duboko dijeli društva. Iako u osnovi virus tretira sve ljude jednako – svako se može zaraziti – on je daleko od velikog ekvilizatora, velikog izjednačivača.

Neće svi zaraženi isto reagirati i nemaju svi ljudi istu percepciju o opasnosti same bolesti. Nije isto koliko godina imate, jeste li u ugroženoj skupini, nije isto gdje živite i radite i hoće li virus izbrisati i radno mjesto i financije. U tako polariziranoj stvarnosti, odgovor se često pojednostavnjeno svodi na dihotomiju “život nasuprot ekonomiji” ili potpuno zatvaranje nasuprot manje rigoroznim mjerama. Je li moguće razmišljati malo šire pokušavajući pomiriti ta dva pojma? Da, ako se reagira pametno, ako se pravilno prenese što se želi postići i ne barata olako pojmom lockdown, koji danas može značiti sve, od ograničenja radnog vremena kafića do zabrane izlaska iz kuće.

Nekontrolisanjo širenje

Stroge mjere zatvaranja u državama koje su ih uvele zasad – ili još zasad – ne daju jako opipljive rezultate iako su neke, kao Slovenija i Francuska, uspjele donekle zaustaviti trend eksponencijalnog rasta. No Češka i dalje bilježi golem broj novozaraženih, samo sada uz prosvjede na ulicama nezadovoljnika. Rastu i brojevi u Njemačkoj, gdje razmišljaju o pooštravanju mjera u privatnoj sferi: djeca i mladi moći će se družiti samo s jednim prijateljem, obitelji će moći posjećivati ljudi iz samo jednog kućanstva. Čak i u Švedskoj uvode strože mjere – okupljanja se ograničavaju na samo osam ljudi.

Logično je da će potpuni lockdown i ograničavanje mobilnosti smanjiti broj zaraženih jer virus prenose ljudi. Podaci iz proljetnog zaključavanja u Francuskoj pokazali su da je potpuno zatvaranje uspjelo ublažiti teret na odjelima intenzivne njege u dvjema najteže pogođenim regijama, ali i spriječiti nekontroliranu epidemiju u drugim regijama, kaže se u radu Simona Cauchemeza i njegovih kolega iz Jedinice matematičkog modeliranja zaraznih bolesti s pariškog Instituta Pasteur. No to je samo kratkoročni učinak.

 

Trag na malade

– Provedba mjera javnog zdravstva i socijalnih mjera u kombinaciji s testiranjem, praćenjem i izolacijom bit će presudna u slučaju ponovnog izbijanja epidemije kako bi se izbjeglo ponovno zatvaranje – situacije u kojoj su ekonomski troškovi i širi utjecaj na društvo važni – upozorili su u radu objavljenom krajem septembra.

Utjecaj na društvo potpunog zatvaranja ne smije se zanemariti, čak i ako stavimo na stranu ekonomske uticaj.

Suicidalne misli porasle gotovo 15 posto. Na žene je posvuda virus teže utjecao jer je na njih pala briga za djecu te im ograničila mobilnost, odlazak na posao i finansijsku sigurnost, kažu ekonomski analitičari iz Međunarodnog monetarnog fonda Francesco Grigoli i Damiano Sandri u svojoj analizi učinaka lockdowna.

Učinkovitost zatvaranja u smanjenju infekcije, uz činjenicu da zaraza može znatno naštetiti privrednoj aktivnosti, poziva na ponovno razmatranje prevladavajućeg narativa o lockdownu koja uključuje kompromis između spašavanja života i potpore privredi.

Lockdown, ako se uvodi, mora biti ciljan i ograničen, kao privremena mjera, a ne rješenje. To su, primjerice, shvatili u Madridu, gdje je osnova borbe protiv virusa brzo testiranje, identifikacija i izolacija zaraženih, a potom ciljana zatvaranja i ograničenja u slučaju lokalne eskalacije te otvaranja.

Broj zaraženih se smanjio, a istovremeno život koliko-toliko normalno teče. To je balans koji, dok ne dođe vakcina, jedino daje održive rezultate.

Dodaj komentar:
Facebook Notice for EU! You need to login to view and post FB Comments!

POVEZANI ČLANCI

Najnovije

58,466LikesLikes
8,496SljedbeniciPratite
1,287PretplatnikaPretplati se