Naslovnica MAGAZIN Kako visoke temperature utječu na krvni pritisak Čak 70 posto pacijenata koji...

Kako visoke temperature utječu na krvni pritisak Čak 70 posto pacijenata koji se ljeti na velikim vrućinama javljaju ljekaru su kardiovaskularni bolesnici. To su najčešće osobe s visokim pritiskom - hipertenzijom, sa srčanom insuficijencijom (zatajenjem) ili oni koji su preležali infarkt.

0

Njima vrućine najteže padaju, a svakodnevicu im otežavaju brojne tegobe, poput oticanja nogu, naglog pada pritiska, nesvjestice, gušenja i napada kašlja.

Osjećaj gušenja

Nisu rijetke ni noćne posjete kardiološkim ambulantama, jer se tada najčešće javljaju tegobe zbog slabosti srca – nemogućnost ležanja na ravnom, osjećaj gušenja, nedostatak zraka, koji bude pacijenta iz noćnog sna. Kod osoba s hipertenzijom i onih sa srčanom slabošću, tegobe nastaju zbog širenja krvnih sudova.

Kod pacijenata s hipertenzijom to se manifestira naglim padom pritiska. Jer, kad se krvni sudovi prošire, toplota izlazi iz tijela, ali to dovodi i do pada pritiska, posebno ako je pacijent pod redovnom terapijom. Još ako nema dovoljnog unosa tečnosti, tada gornji pritisak pada i na 80 ili 90.

U ovim slučajevima neophodno je korigirati terapiju, a pacijentima se savjetuje da se obrate svom kardiologu, da piju dosta vode i da umjereno rashlađuju tijelo.

Uzimati terapiju

Osobama koje pate od srčanih problema, ljeti se savjetuje da se ne izlažu visokim vanjskim temperaturama te da izlaze samo ujutro i uvečer. Također, trebale bi boraviti u klimatiziranim prostorijama, na temperaturi između 22 i 24 stepena.

Obavezno je uzimanje adekvatne količine tečnosti, a preporučuje se 30 mililitara na kilogram idealne tjelesne težine. Potrebno je redovno koristiti propisanu terapiju.

Koristite glog

U medicini, glog i njegovi preparati koriste se kao kardiotonici, jer ojačavaju rad srca.

Osim toga, glog jača i srčani mišić, oslabljen nakon preležanih teških, posebno zaraznih bolesti. Poznato je i da snižava povišen krvni pritisak, ali može i povisiti nizak pritisak, koji se javlja zbog slabosti srčanog mišića. Preparati gloga dobri su i protiv srčanih aritmija, djeluju kao blagi diuretici, umiruju i umanjuju stres. Često ga koriste žene s izraženim tegobama u menopauzi.

Preporuka fitoteraputa je da se, nakon pet do sedam dana liječenja glogom, napravi pauza od dva-tri dana, jer duža i svakodnevna upotreba može izazvati mučninu, čak i trovanje.

Nakupljanje tečnosti

Velike ljetne vrućine, posebno u kombinaciji s visokom vlažnošću zraka, za osobe s bolesnim srcem mogu biti veoma opasne. Situacija u kojoj se od bolesnog srca zahtijeva veći napor i veći broj otkucaja, uz smanjen krvni pritisak, stvara uvjete za nastanak infarkta, opasnih aritmija i pogoršanja srčane slabosti, do stanja edema pluća ili kardiogenog šoka. Srce nema dovoljno snage da krv koju ispumpa, vrati natrag, odnosno da napravi krug kroz cirkulaciju, i tada dolazi do nagomilavanja tečnosti u tijelu.

Tijelo se na vrućini pokušava ohladiti tako što sužava krvne sudova na periferiji i zbog toga dolazi do povećanja hidrostatskog pritiska u kapilarima. Tako se povećava količina međućelijske tečnosti i nastaju edemi.

Hladna voda

Srcu se na visokim temperaturama može pomoći redovnim uzimanjem tečnosti. No, srčani bolesnici ne bi trebali uzimati previše rashlađenu vodu, naročito ne odjednom u velikim količinama. Ovim bolesnicima preporučuje se blago rashlađena tečnost, koja se tokom cijelog dana uzima u manjim količinama.

Loading...