Naslovnica GLOBUS Kakva je sudbina misteriozne civilizacije u Saudijskoj Arabiji Davno izgubljena nabatejska civilizacija...

Kakva je sudbina misteriozne civilizacije u Saudijskoj Arabiji Davno izgubljena nabatejska civilizacija počela je nastanjivati ovo područje od oko 100. godine prije nove ere

0

Tim istraživača trenutno provodi prvo detaljno istraživanje u Saudijskoj Arabiji u pokušaju da rasvijetli sudbinu misteriozne civilizacije koja je nekad živjela tamo. Nabatejska kultura ostavila je iza sebe sofisticirane kamene spomenike, ali mnoštvo nalazišta ostaje neistraženo.

Kamene pustinje Al Ula u Saudijskoj Arabiji poznate su po crnim nebom koje omogućavaju posmatračima zvijezda da lako proučavaju nebeska tijela bez svjetlosnog zagađenja.

Ali, regija postaje i sve privlačnija za arheologe, piše BBC.

Davno izgubljena nabatejska civilizacija počela je nastanjivati ovo područje od oko 100. godine prije nove ere.

Dok su Nabatejci vladali svojim carstvom iz zapanjujućeg grada Petra u Jordanu, oni su Hegru (moderni Mada'in Saleh) u Al Uli učinili drugom prijestonicom.

Sada arheolozi planiraju izvršiti prvo dubinsko istraživanje dijela zemlje koji je otprilike veličine Belgije.

Veliki međunarodni tim od više od 60 stručnjaka započeo je rad na projektu istraživanja koje je trebalo trajati dvije godine da bi istražili jezgru površine 3.300 kvadratnih kilometara na sjeverozapadu Saudijske Arabije.

Ovo je prvi put da se tako veliko područje više ili manje naučno neistražene teritorije sistematski istražuje.

Nabatejci su bili savez arapskih nomadskih plemena sjeverozapadne Arabije.

Nabatejci su kao karavanski trgovci velikim dijelom kontrolirali trgovačke puteve prema južnoj Arabiji i od 4. stoljeća prije nove ere ostvarili značajnu ekonomsku i političku moć.

Od 150. godine prije nove ere do 105. godine nove ere udružili su se u kraljevinu koja se pružala od Sinajskog poluotoka prema sjevernoj Arabiji.

Važni gradovi bili su glavni grad Petra u današnjem Jordanu i Bostra na području današnje Sirije.

U poljoprivredi su koristili izvrstan sistem navodnjavanja, koji je danas predmet proučavanja naučnika s Jerusalemskog univerziteta. Kako su živjeli u području ekstremno aridne klime, skupljali su oborine u okolici, i dovodili vodu na polja. Na polja su je dovodili principom slobodnog pada.

Imali su još jedan vrlo unosan izvor prihoda. Trgovali su grudama katrana koji se dizao na površinu Mrtvog mora. Katran je uglavnom prodavan u Egipat, gdje se koristio u postupku balzamiranja.

Iskopavanja su već neko vrijeme provedena u Mada'in Salehu i oko njega i na drugim nabatejskim lokacijama koje su prepoznale grupe saudijskih arheologa, uključujući Abdurahmana el-Suhejbanija, predavača na Univerzitetu “Kralj Saud” u Rijadu.

– Fokusirao sam se na raniju dedanitsku i lihjanitsku civilizaciju. Sada kada je Kraljevska komisija za Al Ula uključena, postojat će veći prostor za dublje razumijevanje načina na koji su se razvijala rana društva – objašnjava on.

Angažiranje Kraljevske komisije osigurava da vrhunska tehnologija bude na raspolaganju arheolozima iskusnim na terenu.

Loading...