Karamehić: Antitijela nakon vakcinacije duže traju, njihova količina zavisi od nekoliko faktora

Stvaranje antitijela nakon zaraze koronavirusom ili poslije vakcinacije sve je popularnija tema. Bh. imunolog Jasenko Karamehić je za Klix.ba pojasnio da količina antitijela zavisi od više faktora na koje trebamo obratiti pažnju.

Karamehić je na početku razgovora pojasnio da je zadatak vakcine zapravo imunoprofilaktička aktivnost. To zapravo znači da se antigen koji simulira virus (Pfizer i Moderna) ili je umetnut (vektorske vakcine poput Sputnika, AstraZenece ili kineskih) zapravo daje u malim količinama kako bi pobudio ljudski imunološki sistem.

“Na taj način se pobuđuju B-limfociti koji stvaraju zaštitna antitijela u roku od dvije do četiri sedmice pa nekada i duže, ali taj period je individualan, jer ničiji imunitet nije isti. Ipak, važno je naglasiti da je kod većine imunitet u prosjeku dobar, jer ga vremenom oni sačuvaju od različitih oboljenja”, naglasio je Karamehić.

Količina antitijela zavisi od stresa, ishrane, načina života…

Kako je dalje naveo, sve mjere koje važe za imunoprofilaktičku aktivnost u svakodnevnom životu važe i u epidemiji. Upravo od tih mjera, odnosno faktora ovisi i količina antitijela.

“To podrazumijeva normalnu ishranu, normalno spavanje i kretanje, izlaganje svježem zraku, konzumiranje minerala i vitamina u redovnoj ishrani, ali bez pretjerivanja. Također, veoma je važno izbjegati stres i izbalansirati sve te faktore i nakon toga možemo očekivati kod 85 do 90 posto populacije da će se zaštitna antitijela pojaviti u navedenom periodu”, dodao je.

Karamehić je istakao i to da količina antitijela zavisi i od virulencije virusa. Kako kaže, virus nije virulentan jednako 14. dan kao što je to slučaj šestog ili sedmog dana.

“Ispitivanja su dosad pokazala da oni koji su prošli s tipičnom, odnosno lakšom kliničkom slikom usljed zaraze koronavirusom, gdje postoje i oni koji nisu ni znali da su prebolovali, dok nisu mutirali sojevi virusa u mnogo virulentnije, oni onda nemaju puno zaštitnih antitijela. Razlog tome je činjenica da virus nije bio jak antigen i nije pobudio naš imuni sistem da se brani i stvara antitijela. Kod težih kliničkih slika organizam se maksimalno napreže i morao je proizvesti veliki broj antitijela da bi se izborio sa zarazom”, pojasnio je bh. imunolog.

Poređenje antitijela nakon zaraze i poslije vakcinacije

Karamehić je uporedio zaštitu, odnosno, stvaranje antitijela nakon prebolovane zaraze s onim koja nastaju nakon vakcinacije.

“U tom slučaju je bolja vakcinacija, upravo zbog spomenute situacije kada se čovjek suočava s lakšom kliničkom slikom i samim tim ne proizvede se veliki broj antitijela. S vakcinacijom je drugačija priča, jer svaka vakcina ima tačan broj komponenti virusa koliko je potrebno i na taj način stvori jači, bolji i trajniji imunitet kod svih ljudi”, kazao je.

Karamehić je iz tog razloga još jednom podsjetio na važnost vakcinacije navodeći da je to jedini prirodni način liječenja epidemija.

“Vakcinacije su spasile svijet od nestanka nekoliko puta, a pandemije i epidemije ubile više stanovnika zemaljske kugle nego svi ratovi zajedno. Više je Amerikanaca umrlo sada od posljedica koronavirusa nego u obja svjetska i Vijetnamskom ratu i mislim da to dovoljno govori o svemu. Brojne antivakserske grupe bez činjenica iznose stavove, a ja se, s druge strane, borim snagom argumenta i nauke. Sve što je nauka dokazala su činjenice i u njih treba vjerovati”, poručio je Karamehić na kraju razgovora.

Izvor: klix.ba

Dodaj komentar:

POVEZANI ČLANCI

Najnovije

58,466LikesLikes
8,496SljedbeniciPratite
1,287PretplatnikaPretplati se