6.4 C
Bihać
Četvrtak, 9 Decembra, 2021

Koliko je stanje pandemije COVID-19 povezano sa samoubistvima i kako pomoći osobi koja razmišlja o samoubistvu?

Svjetski dan prevencije suicida obilježava se u cijelom svijetu radi podizanja svijesti u javnosti o sve većem problemu suicida među stanovništvom.

Odjel Neuropsihijatrije Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” podsjeća na važnost ovog problema, pogotovo u vrijeme pandemije COVID-19 koje pred naše stanovništvo postavlja nepredviđene izazove.

doc.dr.sc. Vildana Aziraj-Smajić, spec. kliničke psihologije objašnjava: ” osobe u suicidalnoj krizi zahtijevaju posebnu pažnju. Neke od njih ne traže pomoć i neće biti očigledno da su suicidalni, a zdravstvene službe vide nepristupačnima te im sukladno tim uvjerenjima nije prihvatljivo potražiti stručnu pomoć. S ciljem upoznavanja stanovništva s praktičnim načinima o tome kako pomoći psihološki ranjivim pojedincima izradili smo informativni letak u kojem su data osnovna uputstva o tome kako prepoznati upozoravajuće znakove i kako pristupiti nekom ko se nalazi u suicidalnoj krizi. Važno je da znamo da svako od nas može da pomogne u prevenciji suicida tako što ćemo pokazati da brinemo jedni o drugima, pri tome ne zanemarujući sopstvene potrebe, što čini okosnicu zdrave društvene zajednice u kojoj se pojedinac osjeća sigurno da izrazi svoje emocije i uspješno savladava potencijalne prepreke na životnom putu. ”

Koliko je stanje pandemije COVID-19 povezano sa rizikom od samoubistva?

“Osjećaj manjka kontrole nad situacijom, previsoki zahtjevi, osjećaj pritiska i intenzivne strepnje, narušenost životne rutine, brige vezane za nesigurnost ili gubitak posla, financije i ostvarivanje egzistencijalnih potreba, kao i brige uzrokovane tzv. koronafobijom značajno doprinose psihološkoj ranjivosti pojedinca što može doprinijeti razvoju sklonosti ka suicidalnosti u vidu pojave suicidalnih ideja, suicidalnih pokušaja, ali i izvršenih suicida.

Dosadašnja istraživanja ukazuju na pojavu anksioznih i depresivnih smetnji kao i povišenog suicidalnog rizika kod osoba kojima je dijagnosticiran COVID -19, kao i članova njihove porodice, a što se u značajnoj mjeri pripisuje stigmi vezanoj za COVID-19, karanteni, potrebama za fizičkim distanciranjem, općoj zastrašenosti, usamljenosti. U vrijeme izbijanja pandemije kada su propisane mjere samoizolacije i karantene pokazan je porast slučajeva nasilja u porodici, kao i konzumacije alkohola što se dovodi u vezu i sa povišenim suicidalnim rizikom.

Posebno je značajan utjecaj pandemije na osobe koje od ranije imaju psihičke poremećaje. U svakodnevnom radu u praksi primjećuje se da je upravo ovo stanje može doprinijeti intenziviranju i povratu određenih psihičkih simptoma i to u prvom redu anksioznosti i depresije, kao i da može pogoršati simptome kod osoba koje od ranije imaju dijagnozu PTSP-a. Važno je spomenuti da se dijagnoza PTSP-a i to pogotovo u komorbiditetu sa depresijom, povezuje sa porastom suicidalnog rizika što potvrđuju brojna istraživanja među kojima je i istraživanje provedeno na našem odjelu prije pandemije.“ – navela je doc.dr.sc. Vildana Aziraj-Smajić, spec. kliničke psihologije.

Informativni letak: Kako pomoći osobi koja razmišlja o samoubistvu?

Dodaj komentar:
Facebook Notice for EU! You need to login to view and post FB Comments!

POVEZANI ČLANCI

Najnovije

58,466LikesLikes
8,496SljedbeniciPratite
1,287PretplatnikaPretplati se