6.4 C
Bihać
Četvrtak, 9 Decembra, 2021

Krajišnici se i dalje bore sami

Građani USK-a s nevjericom slušaju kritike iz Evropske unije o tretmanu migranata, dok u državnoj vlasti i dalje ostaju gluhi na probleme iz ovog dijela BiH

Prema izjavama preživjelih migranata iz Pakistana koji spavaju na otvorenom podno planine Plješevice kod Bihaća, nakon incidenta sa dva smrtna ishoda, strah se uvukao među migrante i mnogi od njih žele nazad kući. Mjere i pushbackovi kako Hrvatske, tako i vlasti USK-a nisu ništa u usporedbi sa odmetnutom grupom dvadesetak Afganistanaca koja ih pljačka i koja je zaklala dvojicu i izbola 20 migranata.

Žica oko EU

Ipak, međunarodna zajednica i njene mjerodavne organizacije samo govore o potezima vlasti USK-a na zatvaranju kampa Bira i strahuju zbog najavljenog zatvaranja Mirala.

UN je izrazito zabrinut da će ove akcije dovesti do pogoršanja izolacijskih kapaciteta za Covid-19 i mogućnosti poštovanja preventivnih mjera

Oštre kritike Krajišnici su dobili od rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija u BiH dr. Ingrid Macdonald, koja zbog migrantske situacije u Krajini apelira na to da se izbjegne nepotrebna patnja ljudi. Vlasti i zajednice u USK-u su uložile značajne napore da smjeste i ugoste sve koji su pristizali u kanton, često uz limitiranu podršku. Međutim, UN u BiH je zabrinut zbog iznenadnog zatvaranja privremenog prihvatnog centra Bira, pri čemu je policija premjestila 87 djece, uključujući djecu bez pratnje, iz Bire u Centar Borići. Ova akcija je nastavljena istu noć premještanjem svih muškaraca samaca iz Bire u hitni prihvatni kamp Lipa i u Sarajevo. UN skreće pažnju na činjenicu da je kamp Lipa već popunjen i nije opremljen za zimske uslove. Prihvatni kapaciteti u Sarajevu su također puni. Kako se zima približava i temperature padaju, stotine izbjeglica, migranata i tražitelja azila u BiH se suočavaju sa uskraćenim pristupom sigurnim smještajnim objektima, čak i osnovnim potrebama, navodi Macdonald i poziva relevantne vlasti na nivou BiH da pravovremeno osiguraju alternativna rješenja, uključujući držanje centara poput Mirala otvorenim i operativnim dok se ne pronađu druge prikladne lokacije.
I Amnesty International je osudio prisilno uklanjanje stotina migranata i azilanata iz, kako kažu, službenog centra za smještaj, koji je gotovo 400 ljudi ostavio bez skloništa i osnovnih uslova za život. U saopćenju ocjenjuju kako zvuči nevjerovatno da se sada stotine migranata nalaze na ulicama i u šumama tražeći sklonište, dok je opremljeni centar prazan.
– Kako dolaze hladniji dani, vlasti bi trebale poduzeti korake da izbjeglicama i migrantima omoguće sklonište za vrijeme zime, umjesto da se igraju njihovim životima. To ne samo da je nehumano već može imati katastrofalne posljedice. Evropska komisija mora sarađivati s vlastima u BiH, kako bi hitno pronašla rješenje za smještaj i pružanje humanitarne pomoći ljudima koji su se zatekli tu bez igdje išta. Evropski čelnici ne mogu tvrditi da se neće ponoviti slučaj kampa Moria, dok istovremeno zanemaruju nevolju očajnih ljudi koji spavaju pod otvorenim nebom bez vode, hrane i medicinske podrške na pragu EU, navodi se u saopćenju.
U Krajini je većina građana šokirana ovakvim osudama, s obzirom na to da već tri godine nemaju adekvatnu pomoć u krizi koja je eskalirala. Poručuju da prime migrante u svoje zemlje u EU, umjesto što podižu žice na granicama, a mnoge zemlje i bez readmisije ilegalno vraćaju grupe i grupe migranata u BiH.

Nedavni protesti u Bihaću na kojima se tražilo zatvaranje kampova

U petak je u popodnevnim satima održan sastanak u Ministarstvu sigurnosti BiH o novonastaloj situaciji, a ponuđena su dva zaključka, od kojih je jedan odbijen.
U prvom zaključku je zatraženo da se migranti vrate u Biru, što je odbijeno. Drugi zaključak, kako je kazao ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić, bio je da se nastave sve aktivnosti državnih organizacija i institucija, kao i međunarodnih organizacija koje su uključene u proces tretmana migranata, a sve kako bi dalji tretman migranata bio u skladu sa zaključcima.
– I ti zaključci podrazumijevaju da se migranti trebaju izmjestiti iz urbanih i gradskih sredina u prije pripremljene objekte. To još nije urađeno i mi se ne slažemo sa metodologijom, ne prihvatamo strategiju svršenog čina. Oko drugog zaključka smo se složili i ovdje valja uvažavati hijerarhiju institucija države, naveo je Cikotić.
Premijer USK-a Mustafa Ružnić ističe da je postavio samo jedno pitanje učesnicima sastanka: “Gospodo, dokle više USK? Dajte, odgovorite svi od ministra do međunarodnih organizacija građanima?”

Pitanja bez odgovora

– Do sada sam kao premijer više od 50 puta došao na ovakve sastanke i svaki put ništa nije bilo. Bojim se da smo i sad došli tako. Evo, ministar se trudi, pokušava naći rješenje, međutim ako uzmemo rad institucija, bojim se da građani USK-a ostaju i dalje sami, kaže Ružnić.

Pa, ne možete vi imati opštinsko vijeće ili kantonalnu vladu da diktira državnim institucijama, međunarodnim organizacijama ili EU, smatra Cikotić

S njim se slaže i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić.
– Podržavamo ovu priču o ljudskim pravima, mi to podržavamo tri godine. A sad, kad smo počeli da vodimo računa i o građanima, to nam se spočitava. Nema vraćanja migranata u Biru. Nećemo dozvoliti. Zahtijevam od premijera, od komesara, ne smije se nijedan migrant vratiti u Biru, poručio je Fazlić.
Potcrtao je da migranti nemaju smještaj godinama, te da se nalaze u napuštenim objektima, šikarama, šumi…
– I sad je problem 100 migranata iz Bire koji su otišli, a prije toga ih je bilo 1.000 koji su bili u šumi i to nije nikom bio problem. Mi kažemo evo vam Lipa, idite na Lipu, imate hranu, smještaj. Zašto se izbjegava Lipa, zašto se ne razgovara o Lipi, nego isključivo o Biri, to treba druge pitati, kaže Fazlić.

Dodaj komentar:
Facebook Notice for EU! You need to login to view and post FB Comments!

POVEZANI ČLANCI

Najnovije

58,466LikesLikes
8,496SljedbeniciPratite
1,287PretplatnikaPretplati se