Naslovnica BIHAĆ Krajišnike skupo koštala dobrota! Grad Bihać hitno treba pomoć države BiH! Unsko-sanski...

Krajišnike skupo koštala dobrota! Grad Bihać hitno treba pomoć države BiH! Unsko-sanski kanton polako ulazi u razdoblje sve teže socijalne krize izazvane prevelikim brojem ilegalnih migranata koji u ovaj dio Bosne i Hercegovine svakodnevno dolaze. Najviše je na udaru grad Bihać, u kojem se nalazi i najveći broj migranata. Ranije su u Bihać dolazili autobusima i iskrcavali se u samom centru grada. Međutim, otkako su Vlada Unsko-sanskog kantona i Ministarstvo unutrašnjih poslova odlučili pojačati kontrolu ulaska u grad i stati ukraj švercerima, ljudima koji zarađuju na tuđoj muci i potrebi, migranti se iskrcavaju dvadesetak kilometara od ulaza u grad, odakle pješače do centra Bihaća.

0

BIHAĆ, SJEDIŠTE MIGRANATA

Uprava policije na području Unsko-sanskog kantona od januara ove godine evidentirala je 4.446 ilegalnih migranata. Samo na području grada Bihaća evidentirana su 3.444 migranta, od kojih njih 1.300 boravi u nedovršenom objektu Đačkog doma u Borićima, a ostali su u privatnom smještaju. U Velikoj Kladuši registrirana su 1.022 migranta. Od maja do 25. jula na područje Unsko-sanskog kantona stiglo je 2.380 migranata, navodi se u zvaničnim izvještajima policije Unsko-sanskog kantona.

“Ako se nastavi ovakav priliv migranata svakodnevno, mi ne možemo garantirati da ubuduće možemo održati pod kontrolom stanje kakvo je bilo do sada. Mi smo maksimalno policiju angažirali i imamo angažiranje iz drugih policijskih stanica u Bihaću i Velikoj Kladuši, to su svakodnevni dolasci, i zamislite onda kada policajac dođe ovdje i radi osam sati, a zatim se vraća za Sanski Most”, kaže Šero Družić, vršilac dužnosti komesara policije Unsko-sanskog kantona.

Zbog migrantske krize, Uprava policije sačinila je plan mjera i aktivnosti. Uvedena su dežurstva rukovodnih radnika, a angažirana je i jedinica za podršku pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, koja svakodnevno patrolira po Bihaću iako joj to nije dužnost. Iz Uprave policije kažu da su ih angažirali na zahtjev građana koji se više ne osjećaju sigurno u svom gradu. Ista je situacija i na području općine Velika Kladuša.

“Po četiri pripadnika iz policijskih stanica Cazin, Bosanska Krupa i Bužim naizmjenično svako sedam dana se mijenjaju i dolaze nam u pomoć u večernjim satima. To je ono vrijeme otprilike od 16 do 22 sata, kada s pripadnicima Policijske stanice Velika Kladuša patroliraju gradom, a po ukazanoj potrebi angažirana su i jedan do dva tima jedinice za podršku”, kaže Zehrudin Buljić, načelnik Četvrte policijske stanice Velika Kladuša.

Uprava policije MUP-a USK nedavno je iznijela podatke o stanju iz oblasti sigurnosti. Prema ovim podacima, u prvih šest mjeseci migrantske krize zabilježeno je 685 krivičnih djela, 825 slučajeva remećenja javnog reda i mira, te 1.225 saobraćajnih nesreća. Za razliku od prvih šest mjeseci prošle godine, kada su zabilježena dva napada na službena lica, ove je godine registrirano čak sedam napada takve vrste. Zbog toga su iz Uprave policije istakli da se sigurnosna situacija zbog trenutnog stanja na području Unsko-sanskog kantona ne može ocijeniti kao dobra, već zadovoljavajuća.

SKUPO IH KOŠTALA DOBROTA

Svoju humanost i spremnost na pomoć ugroženim i unesrećenim ljudima Krajišnici su pokazali bezbroj puta do sada. Još su svježe uspomene na period od 1992. do 1995. godine i rijeke ljudi koje su se slile u opkoljeni Bihać. Svoju požrtvovanost Krajišnici su pokazali i nakon rata. Najbolji primjer krajiške humanosti viđen je tokom velikih poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu 2014. godine. Tada su se članovi “Una Aqua” rafting-centra samoincijativno organizirali i otišli da pomognu unesrećene građane Doboja, Maglaja, Šamca, Brčkog, Bijeljine, Ključa i Sanskog Mosta.

Očito svjesni činjenice o nesebičnosti Krajišnika, ljudi iz međunarodne zajednice odabrali su Bihać i Unsko-sanski kanton kao konačnu lokaciju za prihvatne centre izbjeglica i migranata koji dolaze u našu zemlju.

Peter Van Der Auweraert, koordinator Međunarodne koordinacije za migracije (IOM) za Zapadni Balkan, tokom nedavne pres-konferencije održane prilikom smještanja migranata u Hotel “Sedra”, pohvalio je Grad Bihać, Bišćane i sve Krajišnike, ne krijući oduševljenost njihovom tolerancijom, dobročinstvom i humanošću.

“Želio bih se zahvaliti Gradskoj upravi i građanima Bihaća i svima ovdje u Unsko-sanskom kantonu na iskazanoj humanosti i izvrsnom pristupu kada je riječ o migrantima. Ljudi su pružali pomoć, pokazivali solidarnost i humanost. Smatram da je to odlično i da se nikada ne može dovoljno istaknuti”, naglasio je Van Der Auweraert.

Ni reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein-ef. Kavazović nije štedio riječi hvale o Krajišnicima i njihovom odnosu prema migrantima. Prisustvujući svečanosti otvorenja novoizgrađene džamije u bihaćkom naselju Ribić, Kavazović je pohvalio građane Bihaća i Unsko-sanskog kantona, kao i predstavnike lokalne i kantonalne vlasti zbog nesebičnosti i doprinosa tokom ublažavanja ljudske nesreće koja je zadesila izbjeglice i migrante koji iz svojih zemalja bježe od rata i tegobe života, poručivši okupljenim vjernicima da je čovjek, ustvari, najveća vrijednost koju je Bog dragi sazdao, te da zbog toga Bošnjaci trebaju paziti jedni na druge, na ostale muslimane, ali i na sve unesrećene i ugrožene ljude koji pate i vape za pomoći.

“Na njima je veliki teret ovih dana i veliki izazov, jer vi znate kakva nam je država i znate da u našoj državi vrlo često, kada neće nešto da urade, onda govore da je neko drugi odgovoran za ono što bismo trebali svi da uradimo. Čestitam vašem gradonačelniku i premijeru na pokazanoj visokoj svijesti kada je u pitanju čovjek. Ovo što vidite na ulicama Bihaća i Velike Kladuše, pitam se ko su ti ljudi i odakle su. Jesu li oni Božija stvorenja i bića poput nas? Imaju li oni svoja prava i imamo li mi pravo okrenuti glavu od njih? Pogledajte tu djecu, nije ih iz njihovih domova, kao što nije ni nas od 1992. do 1995. godine, otjerala ljepota i dobro. Otjerali su ih ljudi bez duše, oni isti koji su tjerali i nas po bijelom svijetu. I zato vama, građanima Bihaća, gradonačelniku, premijeru i svima onima koji pomažu da se ova ljudska tragedija ublaži želim čestitati, zahvaliti se i zamoliti Boga da ih nagradi dugim životom”, rekao je Kavazović.

Čini se kako je i Krajišnicima prekipjelo. U Bihaću se zbog krize s migrantima osjeti nervoza, građani i vlasti postaju sve zabrinutiji. Svjesni činjenice da ljeto polahko prolazi, a hladniji dani dolaze, predstavnici lokalne i kantonalne vlasti sve češće upućuju vapaje za pomoć s viših nivoa koja još izostaje. Najviše su ljuti na ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića, za kojeg kažu da puno priča, a malo radi. Ljuti su i na policiju Republike Srpske, koja, kako tvrde, ciljano propušta migrante da ulaze na teritoriju Bosne i Hercegovine iz Srbije i Crne Gore, a zatim ih usmjerava ka Unsko-sanskom kantonu, čiji su kapaciteti već odavno premašeni.

PREPUŠTENI SAMI SEBI

Više od 7.000 ilegalnih migranata ušlo je u Bosnu i Hercegovinu ove godine, a, prema evidenciji Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, u ovom dijelu Bosne i Hercegovine boravi njih više od 4.000. Državna vlast nije ponudila rješenja, a kantonalna vlast, iako to nije u njenoj nadležnosti, primorana je sama doći do njih. Zastupnici Skupštine Unsko-sanskog kantona održali su vanrednu sjednicu na kojoj su razmatrali moguća rješenja. Setom usvojenih zaključaka, između ostalog, zatraženo je ograničavanje priliva novih migranata na područje kantona, hitna izgradnja privremenog prihvatnog centa i striktno pridržavanje zakona o strancima u BiH. Oštra je to poruka državnim vlastima da Unsko-sanski kanton ne može i neće biti prelazna migrantska ruta.

“Ovaj problem, koliko smo mi vidjeli, neće niko riješiti ako ga mi sami ne počnemo rješavali. Ne želimo kršiti akta koja se tiču ove problematike s viših nivoa, ali jednostavno moramo djelovati u interesu ovih građana jer su nas, na kraju krajeva, između ostalog, birali i da rješavamo ovakve probleme. Nisam optimista da će ovi zaključci koje smo danas donijeli naići na odobravanje onih koji se to tiče, ali će na neki način poslati jasnu poruku da ćemo se mi u narednom periodu s ovim problemom suočiti na drugačiji način”, poručio je Nijaz Hušić, predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona.

Unsko-sanski kanton u humanitarnoj je, ali i sigurnosnoj krizi, tvrdi skupštinski zastupnik Željko Mirković, koji je predložio vanrednu sjednicu. Dodaje kako je Unsko-sanski kanton primio broj migranata u kapacitetu kojeg može primiti Bosna i Hercegovina i zato očigledno nikoga s viših nivoa vlasti nije briga. Ograničavanje priliva novog broja migranata navodi kao prioritetno rješenje.

“Od ministra policije Unsko-sanskog kantona čuli smo podatak da je najveći propust na granici kod Zvornika, ali svi smo se uvjerili da ni jedan migrant ne ostaje na teritoriji Republike Srpske. Dakle, neko ih na Zvorniku propušta i šalje ih ovamo nama. Mi moramo u okviru svojih nadležnosti nekako blokirati priliv novih migranata i vraćati ih na onu polaznu tačku, a onda ćemo u okviru zakona rješavati pitanje ovih migranata koji su ovdje. S time se možemo nositi, ali bojim se da se za mjesec više nećemo moći nositi s tim, posebno ako je tačan podatak kojeg je iznio ministar MUP-a USK Anel Ramić da ih je sada 4.000 ovdje, a da se do Nove godine očekuje priliv i do 10.000”, upozorio je Mirković.

U kojem će pravcu ići migrantska kriza, niko ne zna. Jasno je već odavno da svako teret odgovornosti prebacuje na nekog drugog.

“Čini mi se da isti takav odnos prema nama u Unsko-sanskom kantonu imaju i vlasti u Sarajevu, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini. Svi problem guraju što dalje od sebe”, kaže Nisvet Jusić, zastupnik u Skupštini Unsko-sanskog kantona.

Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, tvrdi da je situacija u vezi s migrantima vrlo ozbiljna s više aspekata. Prije svega za same migrante, ljude koji rade s njima, ali i za same građane Bihaća i Unsko-sanskog kantona, jer je migranata i problema vezanih za njih sve više, a kapaciteta i mogućnosti koje kanton ima sve manje.

“Bihać je najviše pogođen migrantskom krizom, a ispočetka je to bila Velika Kladuša. U posljednje vrijeme i Cazin sve više dolazi na udar migranata jer se nalazi na toj njihovoj ruti. Lokalna zajednica nema nikakve nadležnosti nad ovim problemom, jedine nadležnosti nad ovim problemom ima državni nivo vlasti. Najviše smo pogođeni, a ništa ne možemo uraditi”, tvrdi Fazlić.

MEĐUNARODNA ZAJEDNICA ODUGOVLAČI

Od 20 do 50 migranata dnevno uđe u BiH, a većina završi na području Unsko-sanskog kantona. Ovdašnja je vlast nemoćna da sama riješi problem i zato od viših nivoa vlasti, osim obećanja, traže poduzimanje konkretnih mjera. Zbog toga su vijećnici Gradskog vijeća Bihać odlučili održati proteste u Sarajevu kako bi još više skrenuli pažnju i upozorili državne organe na problem s kojim se mjesecima suočavaju.

“Nadamo se da će ovaj naš dolazak u Sarajevo poslati poruku da je kriza zaista ozbiljna, da mi u Bihaću i Velikoj Kladuši to teško podnosimo i da će nešto poduzeti”, kazao je Fazlić.

Iako su 25. jula s područja Bihaća i Velike Kladuše izmještene 24 najranjivije migrantske porodice s djecom i prebačene u humanije i dostojanstvenije uvjete objekta Hotel “Sedra”, lokalne i kantonalne vlasti se ne zadovoljavaju učinjenim jer smatraju da migrante treba izmjestiti van gradova i naselja. Ovih se dana u javnosti moglo čuti nekoliko prijedloga lokacija za izmještaj, ali, kako stvari sada stoje, ni jedna od njih još nije zvanično prihvaćena. Kao najrealnija, nameću se ona u naselju Lipa uz magistralni put Bihać – Bosanski Petrovac. Uvjetna je i useljiva.

“Tokom razgovora između Zlatka Hujića, načelnika Općine Bosanski Petrovac, i Šuhreta Fazlića, gradonačelnika Bihaća, pojavila se ta nova lokacija u Lipi. Nemam ništa protiv toga, neka se dogovore i neka se to riješi. Mi, prema regulativi, imamo način kako dalje postupati ako i to bude potrebno. A to je da migrante vraćamo nazad. Nema nikakve ni formalno-pravne ni ljudske prepreke da ne budemo zajedno kada je u pitanju rješavanje ovog problema kojeg, nažalost, neki drugi ne rješavaju. Mi u konačnici za određivanje konačne lokacije za privremeni migrantski centar nismo zauzeli stav da kažemo da će biti to baš tu, nego smo kazali bilo koja lokacija koja zadovoljava kriterije Evropske komisije. Svi se stavljamo na raspolaganje da damo svoj doprinos”, istakao je Husein Rošić, premijer Unsko-sanskog kantona.

Da li će Lipa biti i konačno odredište za izmještaj migranata iz centra Bihaća, još nije poznato. Međutim, sigurno je to da, ako se hitno ne poduzmu konkretne mjere u pogledu sprečavanja daljnjeg priliva migranata koji u Bihać dolaze svakodnevno, grad na Uni vrlo bi lahko mogao zapasti u najtežu krizu od rata. Stanje već pomalo podsjeća na ratni period kada su brojne izbjeglice iz okolnih naselja i gradova pristizale u Bihać da potraže utočište i spas od srpskih paravojnih i agresorskih formacija koje su palile muslimanska sela i ubijale Bošnjake širom Krajine. Građani su uznemireni, a mediji sve dodatno podgrijavaju. Zbog toga je nužna hitna i konkretna pomoć viših organa vlasti i poduzimanje konkretnih mjera u, prije svega, sprečavanju dolazaka migranata u Unsko-sanski kanton, ali i zbrinjavanje onih koji se trenutno nalaze u gradovima u privatnim smještajima.