Migranti između livade i povratka kući

Danas zasjeda Operativna grupa za nadzor migrantske krize Unsko-sanskog kantona, koja će, nakon prekjučerašnjih pregovora kod ministra sigurnosti BiH Selme Cikotića, razraditi detaljniji plan akcije za smanjenje broja kampova i migranata u ovom kantonu.

Nema lokacije

Još nepotvrđeni detalji plana podrazumijevaju izmještanje migranata i kampova iz urbanih zona, kao što je ovaj u Biri, u kampove van grada, konkretno u kamp Lipa. Međutim, kod slučaja Mirala u Velikoj Kladuši još ne postoji adekvatna lokacija van grada. Kladušani ni to ne podržavaju, i dalje na društvenim mrežama iskazuju želje za potpuni odlazak migranata i protivljenje novim kampovima.

U nepreciziranom planu djelovanja ima prostora i za nadu, ali i skepticizam, dok ne treba izgubiti iz vida da je sve pokrenuto nakon “dešavanja naroda”. Zabrana prevoza putnika i sprečavanje ulaska migranata iz Republike Srpske kod Bosanske Otoke proizveli su konkretan efekat da su migranti zaista obeshrabreni za dolazak u USK. Dodajući tome i sve veći broj incidenata, gdje lokalni stanovnici širom Krajine tjeraju migrante, često i kroz fizički sukob, nije iznenađujuće da sve veći broj migranta odustaje od sna o životu na Zapadu. Oni kojima je svega dosta žele nazad, svojoj kući.

Lipa: Migranti se mogu prijaviti IOM-u ako žele svojoj kući

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) još prije nekoliko godina pokrenula je inicijativu “Potpomognuti dobrovoljni projekat i reintegracije”, u sklopu kojeg je iz naše zemlje, od 2018. godine pa do danas, vraćeno ukupno 837 osoba. Najveći broj ih je vraćen u Iran (219), zatim Irak (144), Tunis (95), Tursku (93), Pakistan (81) i Alžir (71).

– Ovo je regionalna inicijativa i isti ovakvi projekti se provode u regiji zapadnog Balkana, a ne samo u Bosni i Hercegovini. I u svim zemljama su u potpunosti isti uslovi odlaska za migrante, pojašnjavaju u IOM-u.

Što se tiče cijele regije zapadnog Balkana, od 2016. godine u zemlje porijekla je vraćeno ukupno 1.860 osoba, i to najviše iz Irana i Iraka, dok je Pakistan na trećem mjestu, a slijede ga Alžir, Tunis i Maroko.

U migrantskim kampovima u Unsko-sanskom kantonu nalazi se oko 3.000 migranata, a procjene kantonalnog MUP-a su da ih još oko 7.000 ima izvan kampova

U Bosni i Hercegovini je trenutno prijavljeno 190 migranata koji žele da se vrate kući. Među njima je najviše Marokanaca (63), zatim Alžiraca (34) i Pakistanaca (26).

– Od ovih 26 (Pakistanaca, op. a.), za njih 24 je već organizovan povratak koji će se rješavati u septembru, oktobru ili novembru, dodali su u IOM-u.

Razlozi zbog kojih migranti žele da se vrate kućama su različiti. Uglavnom je to promjena situacije u zemljama porijekla, ali vrlo često navode i porodične razloge (bolest člana porodice, smrtni slučaj ili obavezu da se vrate). Osim toga, iscrpljeni su, neki od njih su ostali bez finansijskih sredstava i nemaju više novca kako bi platili dalje putovanje, pa se odluče na povratak kući.

Konkurs u IOM-u

– Neki od njih su po više desetina puta pokušali da pređu granicu i s obzirom na to da nisu uspjeli, odlučuju se na povratak u domovinu, dodali su u IOM-u.

Svi koji se prijave na povratak u domovinu su punoljetni, a u IOM-u kažu da su iz BiH imali jednog maloljetnika koji je uz poštivanje svih procedura i naših zakona vraćen kući, uz adekvatnu pratnju.

Također, prije pet dana IOM je otvorio konkurs za šest radnih mjesta. Traže osoblje koje će raditi na vraćanju migranata u uredima u Sarajevu, Bihaću i Velikoj Kladuši.

Izvor: cazin.net

Dodaj komentar:

POVEZANI ČLANCI

Najnovije

58,466LikesLikes
8,496SljedbeniciPratite
1,287PretplatnikaPretplati se