13.8 C
Bihać
Nedjelja, 19 Septembra, 2021

Ministri vanjskih poslova Armenije i Azerbejdžana u Vašingtonu sa Pompeom

Nasilje je pojačalo strahovanja da bi regionalne sile Rusija i Turska mogle biti uvučene u širi sukob

IZVORavaz.ba

Armenija i Azerbejdžan saopćili su da će se njihovi ministri vanjskih poslova sastati sa šefom američke diplomatije Majkom Pompeom (Mike Pompeo) u petak u Washingtonu, u naporu da okončaju najteže sukobe u regiji Nagorno-Karabah od 1990-ih godina.

State Department nije odmah to komentirao. Planirani sastanak ukazuje, međutim, da je neposredno uoči američkih predsjedničkih izbora, Washington intenzivirao napore na suzbijanju sukoba u kome je ubijeno na stotine ljudi od 27. septembra.

Rusija je do sada predvodila posredničke napore oko Nagorno-Karabaha, odcjepljenje enklave unutar Azerbejdžana koju kontroliraju etnički Armeni, ali dva primirja dogovorena uz posredovanje Moskve u ovom mjesecu nisu zaustavila borbe.
Dvije bivše sovjetske republike saopćile su da je bilo intenzivnih borbi u i oko Nagorno-Karabaha u utorak, dok je enklava izvijestila da su njena 43 vojnika poginula u sukobima.

Nasilje je pojačalo strahovanja da bi regionalne sile Rusija i Turska mogle biti uvučene u širi sukob, i brige oko sigurnosti cjevovoda u Azerbeejdžanu kojima se dostavljaju prirodni gas i nafta na svjetska tržišta.

Nije bilo odmah jasno da li će se ministri vanjskih poslova zaraćenih strana odvojeno ili istovremeno sastati s Pompeom.
Azerbejdžan je saopćio da će se njegov ministar vanjskih poslova Jejhun Bajramov također sastati s posrednicima nadzorne evropske agencije za Sigurnost OSCE iz takozvane Minsk grupe, čiji su kopredsjedavajući Rusija, Francuska i Sjedinjene Države godinama predvodili posredničke napore u sukobu.

Armenija je objavila samo šture detalje o planovima posjete ministra vanjskih poslova Zohraba Mnatsakanyana Washingtonu.
Turska je također dio Minsk grupe, ali ne učestvuje u posredničkim naporima, a njeni odnosi s ostalim NATO saveznicama dodatno su zategnuti borbama u enklavi.

Ankara negira optužbe da šalje plaćenike iz sukoba u Siriji i Libiji u borbe u Nagormo-Karabahu. Ona je intenzivirala prodaju naoružanja Azerbejdžanu u ovoj godini, ali negira svaku direktnu umiješanost u sukob.
Armenski predsjednik Armen Sarkissian u intervju je optužio Tursku za snažnu podršku Azerbejdžanu i destabilizaciju regije južnog Kavkaza.

On je, međutim, izjavio za TV stanicu France-24 da se ne zalaže za vojnu intervenciju Rusije, koja ima vojni pakt s Armenijom, ili drugih zemalja, što bi moglo dovesti do „nove Sirije“.
U govoru azerbejdžanskom parlamentu, predsjednik turskog parlamenta Mustafa Sentop opisao je Armeniju kao agresora i kritikovao je posredovanje Pariza, Moskve i Washingtona.

– Ukoliko su oni iskreni u svojim nastojanjima ka miru, oni koji su pustili Armeniju s lanca i godinama je podržavali trebaju okončati ovu opasnu igru odmah i prestati podržavati Armeniju. Azerbejdžan nema još 30 godina da čeka – izjavio je Sentop.

Minsk grupa, kazao je, „klinički je mrtva“.
Turska i Azerbejdžan žele da okončaju ono što nazivaju armenskom okupacijom Nagorno-Karabaha, dok Azerbejdžan želi da Turska bude angažirana u mirovne napore. Armenija to odbacuje i optužuje Azerbejdžan za otimačinu zemlje.

U obraćanju naciji azerski predsjednik Ilham Alijev izjavo je da je Baku voljan da okonča borbe što je skorije moguće i da, kako tvrdi, dovrši obnovu svog teritorijalnog integriteta.

Zcvaničnici u Nagorno-Karabahu izvijestili su o novim artiljerijskim sukobima u utorak i saopćili su da su se borbe intenzivirale u južnim regijama zone sukoba.
Azerbejdžansko ministarstvo odbrane također je javilo o sukobima u nekoliko regija, uključujući spornu teritoriju u blizini linije kontakta koja dijeli dvije strane. Također je saopćilo da su armenske snage granatirale azerske regije Terter i Aghdam.

Vlasti u Nagorno-Karabahu saopćile su da su 772 njihova vojnika i 37 civila ubijena u sukobima od 27. septembra.
Azerbejdžanska strana tvrdi da je 61 azerski civil ubijen i 291 je ranjen, ali nije objavila vojne žrtve u najtežem krvoproliću od rata iz perioda 1991-94. u kome je poginulo tridesetak hiljada ljudi, prenosi Reuters.

Dodaj komentar:

POVEZANI ČLANCI

Najnovije

58,466LikesLikes
8,496SljedbeniciPratite
1,287PretplatnikaPretplati se