21.2 C
Bihać
Petak, 24 Septembra, 2021

Naši ljekari su uočili NOVU OPASNOST: Kovid napada pluća i srce, a sada je otkriveno da IZAZIVA I ŠLOG! Stručnjaci savjetuju – PIJTE VODU, evo zašto

IZVORpink.rs

To je objavljeno u pojedinim naučnim časopisima u svetu, a do istog zaključka su došli i naši ljekari u svakodnevnom radu sa pacijentima.

Kovid 19 ne utiče samo na pojavu teških upala pluća, razvoj miokarditisa, opadanje kose, gubitak čula ukusa i mirisa, već može da dovede i do razvoja šloga. To je objavljeno u pojedinim naučnim časopisima u svijetu, a do istog zaključka su došli i naši ljekari u svakodnevnom radu sa pacijentima.

U Specijalnoj bolnici za cerebrovaskularne bolesti “Sveti Sava” u Beogradu uvidjeli su da korona i te kako utiče na razvoj moždanog udara. Oni ujedno biljeleže pacijente s teškim oblicima cerebrovaskularnog oboljenja.

Kako ističe dr Marijana Vukićević, neurolog i direktor Specijalne bolnice “Sveti Sava”, kovid-19 je sigurno uticao i na pojavu moždanih udara jer ako ljekari ne otkriju uzrok zbog kojeg je do njega došlo, a vide da je pacijent preležao koronu i da ima faktore zapaljenja, jasno je da je šlog zahvatio veliki krvni sud i da mogu da ga dovedu u vezu sa kovid infekcijom.

– Broj slučajeva moždanog udara može samo da se poveća u ovakvim situacijama. Povišena temperatura koja traje danima nekada dovodi i do smanjenja količine krvi u organizmu jer pacijenti često dehidriraju i zaborave da piju dovoljno tečnosti. Mnogi su kovid preležali kod kuće, a dobili šlog i dočli su kod nas, ali testovi koje smo im mi radili bili su negativni na ovu infekciju. Javljali su se upravo moždani udari za koje nismo znali porijeklo. Kovid-19 izaziva pojačano zgrušavanje krvi, a možda kod nekih ljudi postoji i neko zapaljenje arterija i sklonost ka pojavi šloga – ističe sagovornica “Politike”.

U toku je jedno istraživanje koje ljekari ove bolnice rade zajedno sa kolegama iz Kliničkog centra Srbije i Vojnomedicinske akademije, sa ciljem da utvrde kakvu su pacijenti liječeni u nekovid ustanovama, a kod kojih je korona potvrđena, imali kliničku sliku u toku liječenja, koji su simptomi zabilježeni, kako je proteklo liječenje…

– To je bitno kako bismo dobili naše, domaće podatke i da ne bismo uvijek koristili tuđa iskustva. Bukvalno smo 24 sata bili angažovani oko tih pacijenta, o svakom pacijentu smo indvidualno određivali način liječenja, slali snimke jedni drugima kako bismo doneli parvu procjenu u kojoj bolnici treba da se liječi svaki bolesnik ponaosob… Naše pacijente s koronom smo slali na dalje liječenje u Infektivnu kliniku KCS, Zemunsku bolnicu, KBC Bežanijska kosa, VMC Karaburma – ističe dr Vukićević.

Uprkos pandemiji kovida-19 ova ustanova radi sve vrijeme punom parom. U martu su uradili reorganizaciju načina rada kako bi sprečili ulazak kovida 19 u bolnicu, i učinili sve da izoluju odmah pacijente koji imaju simptome virusa, jer su bolesnici koji ovde leže na odeljenjima najosetljivija grupa za dobijanje kovid infekcije. Ukoliko bi je dobili – imali bi najlošiju prognozu za oporavak. Zbog toga su napravili sobe za izolciju sumnjivih slučajeva, odnosno pacijenata koji imaju povišenu temperaturu a doživeli su šlog, sve dok ne stigne nalaz PCR testa na kovid.

Broj primljenih pacijenta se nije mnogo mijenjao prethodnih mjeseci u odnosu na ranije godine. Lakše pacijente koji su pokretni i koji su mogli da obave sve preglede u prijemnoj ambulanti tokom dana slali smo na kućno liječenje i oni dolaze samo u slučaju nekih novih tegoba. Hospitalizovali smo sve pacijente koji su dolazili sa srednjeteškim i teškim stanjem. Sve vrijeme nam radi angio-sala punim kapacitetom. Budući da su se mnoge bolnice pretvorile u kovid centre, mnogi pacijenti sa nejasnim neurološkim stanjima su ovde liječeni, a ne samo oni sa moždanim udarima. Bilo je dosta pacijenata sa zapaljenjima mozga koji su tretirani u intenzivnoj nezi, koja je stalo bila puna – kaže doktorka Vukićević.

U prvom ataku korone u ovoj kući korona je utvrđena kod svega desetak pacijenta koji su bili kovid pozitivni, a od osoblja kod samo jedne medicinske sestre, koja se zarazila izvan bolnice. Nije zabilježen prenos infekcije s jednog na drugog pacijenta, ni sa bolesnika na osoblje.

– Kasnije smo se svi malo opustili, pa je u drugom talasu korone bilo više zaraženih. Od proglašenja pandemije do sada otkrili smo kovid-19 kod oko 50 pacijenta i isto toliko zdravstvenih radnika. Trenutno troje zdravstvenih radnika ima kovid-19 i nalazi se na kućnom liječenju. Mnogi pacijenti se boje odlaska u bolnicu jer smatraju da će dobiti koronu, pa propuste dragoceno vrijeme, a zna se da je za oporavak od šloga vreme veoma značajan faktor i da je bitno da se što prije dovedu do bolnice – upozorava ova doktorka.

Ranije je šlog bio bolest ljudi starijih od 80 godina. Ali, sada ovde svakodnevno stižu sve mlađi pacijenti. Kod mnogih se šlog javlja posle 50. godine, ali ima pacijenta i koji su tek zgazili u četvrtu deceniju života.

– Mladi ljudi ne vode računa o svom zdravlju. Do pedesete mali broj njih, ako nema neke tegobe, odlazi na preventivne preglede, proverava krvni pritisak, šećer u krvi i druge parametre krvi. Zato nam dođe tridesetpetogodišnji pacijent sa šlogom kome šećer u krvi u tom trenutku iznosi 25, a da on nije znao ni da ima taj problem, ili neko ko je završio u bolnici sa pritiskom 200, a koji ranije nikada nije ni lijek za glavu popio. Zaborave i da su u porodici imali najbliže koji su preminuli upravo zbog šloga ili srčane bolesti, puše cigarete, konzumiraju alkohona pića, ne pješače… Nerijetko liječimo i druge neurološke probleme, toksična oštećenja mozga, tromboza vena u mozgu – navodi dr Vukićević.

Pacijenti koji imaju infarkt mozga leže obično u bolnici 12 dana, a oni sa krvarenjem u mozgu tri nedelje, jer se čeka da se krv povuče. Nakon toga idu na rehabilitaciju.

– Bolnica je stara, pokušavamo da sredimo vodovod, da se priključimo na daljinsko grijanje… Ministarstvo zdravlja nam u svemu dosta pomaže, a dobićemo i novu angio-salu koja će omogućiti brži i kvalitetniji rad. Očekujemo i novu magnetnu rezonancu – dodaje ona.

U ovoj bolnici se godišnje liječi između 6.000 i 6.500 pacijenta sa akutnim moždanim udarom, a od toga je prošle godine bilo 3.500 bolesnika koji su zbrinuti pod dijagnozom infarkta mozga. Po toj statistici su, dodaje dr Marjana Vukićević, najveća bolnica ovog tipa u svijetu.

Dodaj komentar:

POVEZANI ČLANCI

Najnovije

58,466LikesLikes
8,496SljedbeniciPratite
1,287PretplatnikaPretplati se