Otkriće naučnika: COVID-19 ima sedam grupa simptoma

Peckanje u grlu, glavobolja, lagano curenje nosa - kakvi su simptomi infekcije COVID-19?

Prije godinu dana nas takve bolesti ili lagana prehlada ne bi zanimale – ako smo ih uopće i primjećivali.

No sada, u jesen 2020. godine, to izgleda sasvim drugačije.

Dovoljno je već kihanje da se počne razmišljati: “Gdje sam bio posljednjih dana, koliko sam se približavao ljudima, što sam dodirivao? Funkcioniraju li moja čula mirisa i okusa? Pomalo mi nedostaje daha…”

Ako vam to nešto znači: niste jedini.

Naučnici i liječnici također su neprestano zaokupljeni takvim mislima i još uvijek pokušavaju ući u trag mnoštvu simptoma koje može imati osoba zaražena koronavirusom SARS-CoV-2.

Naučnici s Medicinskog sveučilišta u Beču sada bi mogli unijeti bar malo više reda u dugi popis naznaka infekcije koronavirusom. Oni su, naime, utvrdili sedam različitih oblika s blagim tokom ove bolesti. Studija je objavljena u časopisu Allergy, piše Deutsche Welle.

Njihov primarni cilj: otkriti kako izgleda dobar imunitet nakon ozdravljenja i na temelju čega se on može izmjeriti. U tu svrhu su imunolog Winfried Picklom, alergolog Rudolf Valent i njihovi kolege ispitali 109 rekonvalescenata – tj. osoba koje su preboljele koronu – te ispitali 98 zdravih ljudi iz kontrolne grupe i izvršili pretrage njihove krvi.

Sedam grupa simptoma
Na temelju tih podataka naučnici su uspjeli pokazati da su različiti simptomi povezani i da se javljaju u tzv. grupama simptoma. Oni su identificirali sljedećih sedam grupa:

• 0. Simptomi slični gripi (temperatura, groznica, umor i kašalj)

• 1. Simptomi prehlade (curenje nosa, kihanje, suho grlo i začepljen nos)

• 2. Bolovi u zglobovima i mišićima

• 3. Upale očiju i sluzokože

• 4. Problemi s plućima (upala pluća i otežano disanje)

• 5. Gastrointestinalni problemi (uključujući proljev, mučninu i glavobolju)

• 6. Gubitak čula mirisa, okusa i drugi simptomi

“U posljednjoj grupi smo mogli ustanoviti da je više ljudi s mladim imunološkim sistemom pogođeno gubitkom čula mirisa i okusa”, kaže direktor studije i imunolog Winfried Pickl u intervjuu za DW.

Mladi imunološki sistem, dodajmo, ne mjeri se starosnom dobi pacijenta, već brojem imunih stanica koje su nedavno migrirale iz timusa (T-limfocita).

Može doći i do preklapanja između grupa simptoma.

Međutim, pokazale su se veze između različitih grupa i specifičnih imunoloških parametara. Na primjer, tok bolesti praćen visokom temperaturom u korelaciji s imunološkim pamćenjem tijela mogao bi ukazivati na relativno dug imunitet. Gubitak čula okusa i mirisa, s druge strane, povezan je s višom razinom T-limfocita.

Na temelju analize krvi, naučnici su uspjeli identificirati neke važne markere infekcije COVID-19. Otkrili su da ova bolest nakon deset sedmica ostavlja značajne promjene u imunosnom sustavu – takoreći, poput otiska prsta u krvi pacijenta.

Broj granulocita, koji su inače odgovorni za borbu protiv bakterijskih patogena u imunološkom sistemu, bio je značajno niži od uobičajenog.

“To je bilo iznenađujuće i nešto sasvim novo”, rekao je austrijski imunolog u intervjuu za DW.

“Zbog toga imune stanice CD4 i CD8 razvijaju pamćenje, a CD8 T-stanice ostaju snažno aktivirane. To pokazuje da se imunološki sistem još uvijek intenzivno nosi s bolešću i nakon više sedmica poslije prve infekcije,” ističe Pickl.

Vakcine
To bi mogao biti i razlog zašto mnogi pacijenti nakon infekcije COVID-19 duže osjećaju slabost. Istovremeno, regulatorne T-stanice bile su značajno smanjene – to je, kako kaže Pickl, opasna mješavina koja bi mogla dovesti i do autoimunog oboljenja.

Pored toga, u krvi rekonvalescenata moglo se dokazati i povećavanje imunih stanica koje proizvode antitijela. Što je kod blažeg oblika bolesti bila veća temperatura oboljelog, bio je i izraženiji imunitet na virus.

„Naša saznanja doprinose boljem razumijevanju bolesti i pomažu nam u razvoju mogućih vakcina, budući da se sada možemo osloniti na obećavajuće biomarkere i provesti još bolji nadzor”, naglasio je tim naučnika koji potpisuje objavljeni članak. “Sada znamo da su B i T-limfociti važni parametri kada procjenjujemo vakcine”, kaže Pickl.

Studija je, prije svega, pokazala da se ljudski imunitet “udvostručuje” u odbrani od bolesti uz pomoć imunosnih ćeija i antitijela – poput odbrane moderne fudbalske ekipe. Imunosne stanice tako mogu “zapamtiti” određene “poteze” virusa i reagirati na njih.

Zadatak je sada primijeniti ova saznanja, koja bi mogli igrati važnu ulogu u liječenju pacijenata i razvoju učinkovitog cjepiva.

Dodaj komentar:

POVEZANI ČLANCI

Najnovije

58,466LikesLikes
8,496SljedbeniciPratite
1,287PretplatnikaPretplati se