Naslovnica BiH / EU PISA istraživanje u BiH: Kakve rezultate očekujemo?

PISA istraživanje u BiH: Kakve rezultate očekujemo?

0

PISA 2018. Programme for International Student Assessment – međunarodno istraživanje za procjenu znanja i vještina učenika prvi put je provedeno u našoj državi zahvaljujući podršci Evropske unije.

U testiranju  koje je provela Agencija za predškolsko,osnovno i srednje obrazovanje u aprilu i maju ove godine  učestvovalo  je oko 7.000 petnaestogodišnjaka iz cijele Bosne i Hercegovine.Rezultati istraživanja biće objavljeni u decembru 2019. godine kada će biti poznato koliko su  funkcionalni obrazovni sistemi u BiH.

“Bosna i Hercegovina će vjerovatno raditi na nivou sličnom susjednim zemaljama, a to znači da će biti veliki broj petnaestogodišnjih učenika koji još ne znaju osnovnu pismenost i računanje  što je zabrinjavajuće”, izjavila je Elizabeth Fordham,viša savjetnica za globalne odnose, obrazovanje i vještine  u Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) odgovarajući na pitanje kakve rezultate PISA testiranja u BIH treba da očekujemo.
Učenici iz 230 osnovnih i srednjih škola odgovarali su elektronskim putem na pitanja iz čitalačke  pismenosti.Zadaci su se sastojali od uvodnog testa zasnovanog na stvarnoj životnoj situaciji i zadataka višetrukog izbora.Ovo testiranje se vrši svake tri godine i pored čitalačke pismenosti uključuje i  procjenu vještina i znanja učenika iz matematike i prirodnih nauka.

“Testiranje bi trebalo posmatrati na način da sve što vidimo da nije dobro pronađemo način kako da to poboljšamo.”,izjavila je Žaneta Džumhur,koordinatorica PISA testiranja u Bosni i Hercegovini.Ako se i dese neki  loši rezultati to ne bi trebalo da za nas bude rušenje nekog našeg dostojanstva, kaže Džumhur već jedan dodatan motiv kako da budemo mnogo bolji.Osnovni ciljevi ovog najvećeg svjetskog obrazovnog testiranja u kojem je do sada učestvovalo više od milion učenika usmjereni su na obrazovnu politiku.Podaci prikupljeni kroz PISA istraživanja pokazuju u kojoj mjeri obrazovni sistem zemlje uspijeva osigurati svojim učenicima sticanje ključnih kompetencija i stvoriti preduslove za cjeloživotno učenje.

PIS testiranje se provodi da bismo vidjeli kako se znanje primjenjuje u realnom vremenu,a ključno pitanje je za što mi odgajamo našu djecu, rekao je Zdravko Kujundžija, član Upravnog odbora Vijeća roditelja Kantona Sarajevo.

Djeca kod nas uče i stvari koje im neće trebati kao na primjer koliko Kina izvozi riže godišnje, kaže Kujundžija i dodaje da takav podatak djeca sada mogu pronaći jednim klikom na Internetu.”Ne učimo djecu kako razmišljati i kako koristiti nove tehnologije, koje digitalne vještine će djeca trebati za pet ili deset godina kada budu na tržištu rada.”, zaključuje Kujundžija.

Glavna obilježja PISA su:

  • usmjerenost na obrazovnu politiku –PISA povezuje podatke o učeničkim uspjesima sa njihovim porodičnim kontekstom, socio-ekonomskim statusom i sa stavovima učenika i faktorima koji oblikuju njihovo učenje u školi i izvan nje.
  • pismenost – sposobnost učenika da primjeni znanja i vještine iz ključnih predmeta, da analizira,logički zaključuje kod rješavanja postavljenih problema u različitim životnim situacijama.
  • cjeloživotno učenje– učenici ne mogu naučiti sve što trebaju znati u školi. Da bi bili efikasniji u cjeloživotnom učenju, mladi pored znanja i vještine trebaju imati i svijest o tome zašto i kako uče. PISA mjeri učenički uspjeh u čitanju, matematici i prirodnim naukama, a također upućuje učenike na njihove motive,uvjerenja o sebi io strategije učenja.

PISA nije fokusirana na nastavne planove i programe niti na reprodukciji stečenih znanja, već na sposobnostima učenika da primjene usvojena znanja i vještine u životnim situacijama. Cilj PISA-e je takoder ispitati koliko su učenici nakon završenog obaveznog obrazovanja pripremljeni za nastavak školovanja, proces rada i aktivno učešće u društvu.

Redovno praćenje kroz trogodišnje vremenske cikluse  zemljama učesnicama omogućava praćenje napretka u postizanju ključnih obrazovnih ciljeva.Velika geografska pokrivenost,  s 34 zemlje članice OECD-a i s više od 30 zemalja partnera čini gotovo 90% svjetske privrede mjereno po ekonomskoj moći.

Bosna i Hercegovina je pristupila programu nakon zalaganja Evropske unije i novčane podrške za ulaznu kartu.Ulazna karta za 2017., 2018. i 2019. godinu iznosi oko 200.000 eura.
Prema rezultatima posljednjeg provedenog PISA testiranja na vrhu svjetske liste nalaze se Singapur i Japan, iz Evrope je Estonija.U našoj regiji najbolje znanje pokazali su učenici iz Slovenije.