Počinju testiranja izliječenih od Covida: Liječenje plazmom sve bliže?

Još 4. maja ove godine prim. dr. sc. Jadranka Knežević, direktorica Transfuzijskog centra Sveučilišne kliničke bolnice Mostar i predsjednica Komisije za transfuzijsku medicinu pri federalnom Ministarstvu zdravstva, napisala je, zajedno s dvije kolegice, smjernice za prikupljanje konvalescentne plazme od ljudi koji su preboljeli Covid-19.

Veliki izazov
O upotrebi ove plazme za liječenje Covid-19 u svijetu se odavno govori, a u mnogim državama plazma se već i koristi. Tim povodom nedavno je u Ministarstvu zdravstva FBiH organizovan sastanak, na kojem je zaključeno da se o pomenutim smjernicama izjasne još dva univerzitetska centra u FBiH.

Brojne su nepoznanice oko Covid-19, od kojeg je, po jučerašnjim podacima, u BiH još 1.411 oboljelih, a 13 preminulih, ali raduje da se i bh. nauka uključuje u istraživanje lijeka. Dr. sc. Jadranka Knežević, direktorica Transfuzijskog centra SKB-a Mostar, napisala je u maju s dvije kolegice smjernice za prikupljanje konvalescentne plazme. Procedure za prihvatanje smjernica su pri kraju.
– Što se nas u SKB-u tiče, mogli bismo vrlo brzo pozivati ljude da počnu davati antitijela, kaže dr. Knežević.

Kako nam je rekao Zlatan Peršić, glasnogovornik federalnog Ministarstva zdravstva, iz Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH već je stiglo mišljenje, a iz Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla su ih informisali o tome da su formirali stručni tim koji smjernice upravo razmatra. Iz pouzdanog izvora smo saznali da su, uz neznatne sugestije, u Federalnom zavodu prihvaćene smjernice urađene u SKB-u Mostar.

– Naravno, svaki centar treba ih prilagoditi sebi, ali ne treba izmišljati toplu vodu. I mi smo radeći ih konsultovali kolege u našem okruženju, kaže nam dr. Knežević, objašnjavajući šta će slijediti nakon što sve primjedbe i sugestije stignu.

– Ministarstvo bi trebalo izvršiti verifikaciju takve metode liječenja i stručna ekipa bi obišla sva tri transfuzijska centra, da bi se vidjelo postoje li uvjeti za ovaj postupak. Što se nas u SKB-u tiče, mogli bismo vrlo brzo pozivati ljude da počnu davati antitijela, testiranjem, kaže nam dr. Knežević, svjesna da je to, u cjelini gledano, veliki izazov.
U Zagrebu, recimo, u vezi s ovom metodom kontaktiraju s kolegama iz Beča, gdje se radi tzv. test neutralizacije.

– Plazma ne može škoditi i to je najvažnije, kaže dr. Knežević, koja misli da, i pored brojnih nepoznanica, pa i u vezi s tim koliko, zapravo, antitijela ostaju u krvi osobe koja je preboljela Covid-19, hrabro treba krenuti u svaki izazov.

Pogotovo tamo gdje se može očekivati samo korist za zdravlje ljudi.
– Ako se to radi u svijetu, zašto ne bismo i mi uvrstili u dijagnostički terapijski postupak ovu vrstu liječenja, smatra dr. Knežević, a naši čitaoci su imali ovih dana priliku pročitati mišljenja o tome doktora porijeklom iz BiH, koji zauzimaju visoke pozicije u svijetu američke naučne medicine.

Primjena od maja
Svi su oni (Muhamed Baljević, Edib Korkut, Emir Festić) svjedočili tome da se s velikom ozbiljnošću pristupa pomenutom liječenju.

Iako, kako reče dr. Baljević, “konvalescentna plazma još nije punosnažno odobrena ili licencirana za klinički tretman Covid-19 te se njena upotreba reguliše pod okriljem investigacijskih produkata”, od maja se koristi na Mayo klinici na Floridi, a u Rochesteru od aprila. Dr. Festić, zaposlen na toj renomiranoj svjetskoj klinici, kazao nam je da su pacijenti koji su plazmu dobili u prva tri dana bolesti imali kraći tok bolesti i manju smrtnost od onih koji bi je primili kasnije.

Dodaj komentar:

POVEZANI ČLANCI

Najnovije

58,466LikesLikes
8,496SljedbeniciPratite
1,287PretplatnikaPretplati se