27.7 C
Bihać
Utorak, 3 Avgusta, 2021

Ružnić o migrantskoj krizi: Nije kasno, ali mora se uraditi nekoliko stvari

Za kvalitetno upravljanje migrantskom situacijom u BiH, naročito na području Unsko-sanskog kantona (USK), potrebno je uraditi nekoliko stvari, a među njima su donošenje operativnog plana upravljanja situacijom, jača koordinacija institucija, kontrola istočne granice, određivanje kvota, sastavljanje dokumenata i operativnog plana za upravljanje situacijom te tačna evidencija utrošenog novca, rečeno je uoči redovne sesije Kruga 99 organizirane u nedjelju u online formatu.

O temi ”Razvoj Krajine i migrantska kriza” na sesiji “Kruga 99”, govorio je Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona.

Ružnić je tom prilikom podsjetio je da u posljednjim danima dolazi do izražaja kako USK ne može sam podnijeti ovaj teret.

Naveo je kako su napravili manju inventuru i pregledati normative odnosno zakone koji jesu ili nisu u funkciji te šta je potrebno hitno donijeti (zakon o građenju, zakon o javno-privatnom partnerstvu, zakon o policijskim službenicima…).

Pregladavši finansijsko stanje kantona uvidjeli su da se problematika grana u dva dijela. Jedan su finansije, finansijski dio tužbi koje kanton nosi. Više od 11.500 korisnika čeka naplate svojih tužbi, riječ je u iznosu s kamatama većem od 200 miliona KM. Ružnić je kazao kako akumulirani deficit koji su zatekli od 2013. je oko 82 miliona KM, a uspjeli su vratiti 55 miliona duga te ga svesti na oko 27 miliona KM.

Govorio je i o migrantskoj krizi u proteklih nekoliko godina, te dodao kako je u 2018. na ulicama Bihaća bilo oko 9.500 migranata koji nisu imali smještaj. Velika Kladuša je ponudila smještaj gdje je su se međunarodne organizacije povukle, a bilo je potrebno napraviti korak i prije svega smjestiti ranjive kategorije.

Naveo je kako su tada zacrtali cilj da je potrebno očuvati dostojanstvo građana, imovine, ali i migranta na njihvom putu.

Dodao je kako su poduzeli niz koraka, za upravljanje ovom situacijom, a među njima je i omogućavanje djeci migranta pohađanje nastave u četiri škole.

Krajina se sama ne može nositi sa ovom situacijom

Ipak, navodi kako se Krajina bez obzira na velikodušnost ne može sama nositi s ovom situacijom, te da je za držanje stvari pod kontrolom potrebna koordinacija svih nivoa vlasti i tačno definisati nadležnosti.

Podsjetio je kako se često ”problem” prebacivao s jedne strane na drugu, a konkretni koraci, među kojima je i kontrola ulazaka mignrata nisu poduzeti.

”Osnovni problem je bio i ostao danas nikada nismo radili na kontroli ulaska ilegalnih migranata u BiH. Neophodno je jačanje istočne granice BiH da bi se spriječili ilegalni migranti da uđu u BiH i da bi se lakše kontrolisao migrantski val”, rekao je Ružnić.

Naveo je kako je su se od 2018. promijenila tri ministra sigurnosti u sastavu Vijeća ministara, a politika migracija ostala ista – usmjeriti ilegalne migrante ka Krajini.

Osvrnuo se i na razvoj Krajine te turizam koji je značajna grana privrede tog područja.

”Turizam je bio strateška grana razvoja Zapadnog Balkana, BiH. Međutim, balkanska migrantska ruta nije turistička. Ilegalni migranti nisu turisti ma koliko to nas neki ubjeđivali”, rekao je Ružnić

Navodi kako USK-a pored materijalnih stvari prati i štetu u pogledu onemogućavanja realizacije razvoja turističke privrede kao jedne od strateških grana razvoja, odnosno općenito nemogućnosti stvaranja klime privrede i privlačenja investitora.

”Kao čovjek, ogorčen sam da se ne ide u pravcu odlučivanja osiguranja ravnomjernog raspoređivanja i razmještanja migranata na teritoriji cijele BiH“, rekao je Ružnić podsjetivši ako problem za jedan grad nije samo njegov, nego problem i drugih dijelova BiH.

Naveo je kako nemaju tolike smještajne kapacitete. Na području Velike Kladuše jedan centar je u samom centru grada i broji preko 1.200 migranta, dva centra s više od 1.000 migranata na granici Bihaća i Cazina, Sedra i Borići, koji broji oko 1.000 migranata te “Lipa” koja broji 900 migranata.

Osnovni zahtjev prema Vijeću ministara BiH

Smatra kako ne treba bježati od problema ili ga rješavati tako što će se prebaciti u susjedno dvorište.

”Naš osnovni zahtjev prema Vijeću ministara BiH je uspostavljanje jake koordinacije, ravnomjeran raspored kampova za prihvat migranata. Mi smo dio BiH. Bit ćemo dio rješenja i sve ćemo učiniti da počnu institucije ove zemlje upravaljati ovom situacijom”, rekao je Ružnić.

Poručio je i kako nema razvoja BiH bez razvoja svakog njenog dijela.

Naveo je kako kako su zabrinuti mogućnošću da bi BiH mogla postati hot-spot za migrante. Ružnić je podsjetio na podatak da je za BiH poslano 91,5 miliona eura, a da nije tačno određeno na koji način je novac raspoređen jer ne ide na račune institucija i račun BiH već ga dijele međunarodne organizacije.

Smatra i kako postoje dvostruki standardi gdje su građani USK-a nazivani pogrdnim imenima zbog protesta, a u Sloveniji bivaju pohvaljeni za straže i tome slično. Slična je situacija i s požarom u Bihaću, odnosno Grčkoj.

”Želje EU su takve da se riješi pitanje migracija i azila prvenstveno, da se zaštite granice, odnosno da zaštite svoje granice i zaustave ilegalne migracije na granicama EU. BiH na problem readmisije ileganog transporta migranta, šta je učinila do sada? Imamo da naša granična policija više čuva granicu EU i to možete vidjeti u izvještaja”, rekao je Ružnić.

Smatra kako se treba zapitati da li će neka treća zemlja, koja nije u EU, odnosno BiH, postati centar za detenciju gdje će migranti kroz nekoliko godina kada neko kaže da se migrantski val povećava i objaviti na društvnoj mreži da je za BiH dato pola milijarde te je ona dužna prihvatiti toliki broj migranata.

Nije kasno, ali…

Smatra kako se BiH nije adekvatno pripremila za migrantski val te da je pitanje koliko će migranta doći s proljećem te je potrebno pripremiti se.

”Nije kasno, mora se uraditi nekoliko stvari. Prije svega, Predsjedništvo BiH mora da odredi kvotu koliko to BiH može primiti migranata, kao što su to uradili susjedi u Srbiji i Hrvatskoj” rekao je Ružnić.

Podsjetio je i na nepostojanje nijednog dokumenta koji se tiče za upravljanje migracijama te da je potrebno napraviti plan upravljanja migracijama u BiH.

”Sljedeća stvar, postojeći Zakon o azilu i strancima ne poznaje ovakvu vrstu migracija i ovih sad 7.000 ilegalnih migranta koje imamo na teritoriji Kantona Sarajevo, na teritoriji USK, su svi za deportaciju, po važećim zakonima i oni su 7.000 hodajućih krivičnih djela za Službu za rad sa strancima“, rekao je Ružnić.

Smatra kako je sljedeća stvar koju treba urediti istočna granica.

”Nije svaki metar svake te granice prohodan i nije za prelaz. Postoji 15 ulaza. Na tih 15 ulaza, zatovriti, preraspodjeliti postojeće policijske službenike, od Bosanske Rače do Dubočana je 15 ulaza i to je to“, rekao je Ružnić.

Smatra kako treba urediti i koordinaciju policijskih agencija jer je na sceni školski primjer organizovanog kriminala i trgovine ljudima te da je potrebno presjeći te lance trgovine ljudima.

Stava je kako je potrebno urediti i kontrolu novca, kako novac dolazi, ako se ne može njim upravljati onda barem znati svaki dan koliko novca je došlo i kako je potrošen. Smatra i da je neophodno znati ko se sve nalazi na teritoriji BiH, koje su to humanitarne organizacije.

Naveo je i kako je potrebno da institucije BiH, služba za rad sa strancima trebaju poslušati ovakva predavanja, uključiti ljude od struke i saslušati probleme te ugraditi iskustva u operativni plan upravljanja migracijama i pokazati da postoji država i institucije.

Dodaj komentar:

POVEZANI ČLANCI

Najnovije

58,466LikesLikes
8,496SljedbeniciPratite
1,287PretplatnikaPretplati se