Od 69 tarifnih linija, 19 ih je 100 posto iskorišteno, dok za 26 posto uopće nije bilo interesovanja.
“Iskorištenost je nula za živu stoku i živu perad, malo je iskorištena kvota za krompir 22 posto, šećer, keks, pekarski proizvodi 14 posto, cigarete 21 posto, meso peradi nula posto, neki konzervisani proizvodi od mesa 6 posto, krastavci kornišoni nula posto, paprike konzervirane također, ostalo povrće samo 29 posto, svježe grožđe samo 2 posto, višnje i alkoholna pića proizvedena destilacijom vina od grožđa 0 posto”, navodi ministar.
Dodaje da je u prva četiri mjeseca zabilježen povećan izvoz u zemlje Evropske unije te značajan izvoz u zemlje CEFTE-a, ali preciznije podatke ćemo imati 1. jula.
“Izvoznici ribe i vina mogu biti zadovoljni. Iako imamo problema s izvozom vina u Hrvatsku zbog nekih barijera koje smo reklamirali hrvatskoj strani jer ima slučajeva da Hrvatska ne dozvoljava uvoz našeg vina. Benefite od voća i povrća očekujemo kasnije, kada dođe prava sezona”, kazao je Šarović.
Iako je šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark na konferenciji u povodu obilježavanja dvije godine od stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju rekao da je izvoz iz BiH u prva četiri mjeseca ove godine povećan za 12,5 posto, ministar ističe da ne može reći da je adaptacija SSP-a bila dobra za bh. ekonomiju.
“Razmišljali smo da nam ne donese veliku štetu, to su bile ključne kalkulacije. Za sada to možemo kontrolisati i upravo zbog toga ne govorim da nam je donio preveliko dobro. U svakom slučaju, za jedan dio ekonomije je donio korist zbog povećanog izvoza u EU, a s druge strane postoje udari na domaću ekonomiju zbog povećanog i konkurentnijeg uvoza iz EU”, zaključuje ministar Šarović.