Slučajevi vršnjačkog nasilja u školama u Velikoj Kladuši i Cazinu su signal da društvo ima ozbiljan problem

Da je vršnjačko nasilje itekako prisutno među osnovcima i srednjoškolcima ovih dana podsjetili su nas video snimci na društvenim mrežama fizičkog i verbalnog nasilja u jednoj cazinskoj školi, zatim u Prvoj srednjoj školi „Dr. Husein Džanić“ Velika Kladuša, te na ulicama ovog grada.

O fizičkom nasilju, odnosno tuči u kojoj je učenik prvog razreda Prve srednje školi „Dr. Husein Džanić“ za vrijeme malog odmora brutalno pretukao drugog učenika, nastavnici i uprava škole saznali su kada je video objavljen na društvenim mrežama, kaže direktor škole Nihad Ugarak. Odmah po saznanju slučaj je prijavljen policiji, obavljen je razgovor sa roditeljima učenika, a obaviješten je i Centra za socijalni rad. Direktor Ugarak ističe da je učenik koji je fizički napao drugog učenika od ranije problematičnog ponašanja, i da ponavlja razred. Izrazio je žaljenje zbog ovog događaja i dodao da je ovo signal i upozorenje da cjelokupno društvo ima ozbiljan problem i da mora djelovati.

Kako smo saznali u Policijskoj stanici Velika Kladuša prijavljeni su im slučajevi fizičkog nasilja u Prvoj srednjoj školi „Dr. Husein Džanić“, te na ulicama Velike Kladuše. Preduzete su istražne radnje, identificirani su učesnici, te je u prisustvu roditelja obavljen razgovor. Inače u prošloj godini zabilježeno je osam slučajeva vršnjaškog nasilja u kojima su uglavnom učestvovali dječaci i uglavnom su se dešavali u školama ili na putu do ili iz škole.

Prema riječima doktorice psiholoških nauka Dragane Milojković-Čović posebno zabrinjava činjenica da se nasilje sve češće događa u školi, u razredu pred drugom djecom, koja u većini slučajeva ne priskače u pomoć žrtvi zbog straha, nedostatka suosjećanja ili nezainteresiranost i da su najčešće žrtve vršnjačkog nasilja djeca s posebnim potrebama ili slabijeg socijalno-ekonomskog statusa.

Isto tako zabrinjava činjenica da se sve češći i noviji oblik nasilja među vršnjacima dešava putem informacionih i komunikacionih tehnologija gdje djeca mogu biti izložena nasilju 24 sata dnevno, a često se koriste i za dogovaranje mjesta i vremena, i učesnika vršnjačkih tuča, ističe naša sugovornica.

Milojković-Čović kaže da nasilje čini najčešće dijete koje je i samo žrtva porodičnog nasilja ili se u njegovoj porodici toleriše ovakav vid ponašanja.

Vršnjačko nasilje ostavlja kratkoročne i dugoročne posljedice i po žrtvu i po dijete koje vrši nasilje. Djeca postaju plašljiva, ne ide im se u školu, slabije uče, tužna su, nisu raspoložena za druženje, i imaju nisko samopoštovanje. Roditelji imaju najvažniju ulogu u smanjivanju vršnjačkog nasilja, odgajajući dijete s puno ljubavi, a ukoliko dođe do vršnjačkog nasilja oni su ti koji trebaju prvi prepoznati simptome da im je dijete žrtva ili nasilnik, moraju prihvatiti novonastalu situaciju i potražiti pomoć stručnih lica, zaključuje Milojković-Čović. Isto tako, važna je blagovremena i odgovarajuća reakcija drugih, nadležnih institucija kao sto je policija, Centar za socijalni rad i sudstvo. Inače, posljednja dešavanja po pitanju vršnjačkog nasilja na području USK izazvala su reakcije građana ali i prosvjetnih radnika koji pozivaju nadležno ministarstvo i institucije da poduzmu konkretne korake u donošenju mjera na sprječavanju ovakvih pojava u obrazovnim institucijama.

Dodaj komentar:

POVEZANI ČLANCI

Najnovije

58,466LikesLikes
8,496SljedbeniciPratite
1,287PretplatnikaPretplati se