Naslovnica BUŽIM Sportska dvorana u Bužimu – objekt od neprocjenjive vrijednosti

Sportska dvorana u Bužimu – objekt od neprocjenjive vrijednosti

0
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine na čelu s predsjednikom Alijom Izebegovićem 20. februara 1995. godine Bužimu je dodijelilo status općine.

 

Tim je činom Bužim konačno dobio institucionalni okvir za brži društveno-ekonomski razvoj. Prijeratno naselje sa statusom mjesne zajednice najednom se našlo u situaciji da putem općinskog organa uprave i ostalih javnih ustanova i preduzeća kreira vlastiti politički ambijent i intenzivnije i užurbanije izgrađuje infrastrukturu koja će omogućavati kvalitetniji društveni život.

Poslije je Bužim dobio nekoliko kapitalnih projekata koji su “život značili” lokalnom stanovništvu. Izgradnja vodovoda, potom novih objekata srednjoškolskog centra i devetorazredne osnovne škole u Varoškoj Rijeci, zgrade pošte, te dvaju stambenih naselja za prosvjetne radnike i ostale javne djelatnike nagovještavali su bolje dane za ovu mladu općinu. Značaj dobijanja statusa općine potvrđen je i kroz desetke drugih uspješno realiziranih projekata. Ono što je najznačajnije u 24 godine postojanja općine Bužim jeste asfaltiranje desetaka kilometara lokalne i nekategorizirane putne mreže koja povezuje rubne dijelove općine s njenim središtem.

S druge strane, Općina Bužim propustila je i mnoge prilike za mnogo bržu realizaciju projekata koji su ovoj lokalnoj zajednici davno bili neophodni, poput zaobilaznice, biblioteke, poduzetničke zone i slično. Jedan od takvih projekata jeste i sportska dvorana o kojoj se godinama mnogo govorilo i za čiju su izgradnju trebale više od dvije decenije.

Sportska dvorana u Bužimu otvorena je za građane bez bilo kakve svečane ceremonije. Razlog za to mogao bi se tražiti u složenosti političkih prilika za vrijeme njene izgradnje, ali u osjećaju stida svih “bužimskih politika” koje su saglasne da je dvorana izgrađena prilično kasno i da je sramota od svega praviti svečanost. Jedna politika zagovarala je izgradnju sportske dvorane, a druga osporavala. Jedan načelnik ju je počeo graditi, a drugi je izgradnju priveo kraju. Danas, oko pola godine nakon njenog puštanja u rad, sportska dvorana Bužim služi svojoj pravoj svrsi, i mjesto je na kojem stotine mladih sportista i ostalih građana upražnjava uobičajene sportske potrebe. Njenim stavljanjem u funkciju Sportski savez Općine Bužim dobio je odgovarajuće uvjete za nesmetan rad velikog broja sportskih klubova i članica.

Na sportsku dvoranu građani općine Bužim čekali su duže od 20 godina. Ceremonija svečanog polaganja kamena temeljca održana je 20. februara 2015. godine, a temeljac su položili počasni građanin općine Bužim reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović, premijer Unsko-sanskog kantona Izudin Saračević, te načelnik Općine Bužim Agan Bunić. Bio je to konačan početak izgradnje dvorane koja je sagrađena u roku od dvije godine.

“Na početku mandata 2012. godine kao načelnik Općine sam se odlučio za izgradnju dvorane.Odluku o izgradnji usvojilo je i Općinsko vijeće. Prije toga, dugo se Općina bavila nerealnim projektima koji su bili predimenzionirani i neizvodivi. Bespotrebno se bavila imovinsko-pravnim poslovima, odnosno eksproprijacijom zemljišta koje u konačnici i nije bilo potrebno za njenu izgradnju. Prvo smo pristupili izradi novog projektnog rješenja, koje će zadovoljiti potrebe građana Bužima i koje ćemo moći isfinansirati i održavati. Općinsko vijeće donijelo je sve neophodne odluke o načinu finansiranja njene izgradnje. Tadašnji saziv razumio je viziju i način izgradnje koji im je predočen”, prisjeća se tadašnji načelnik Bogunić.

Kada je izgradnja trebala početi, Općina Bužim nije imala osigurana ni minimalna sredstva za prvu fazu, za koju je bilo potrebno oko 700 hiljada maraka. “Ta sredstva smo osigurali kroz tri općinska budžeta. Na takav način finansiranja pristala je kompanija ‘Širbegović’ iz Gračanice, koja je, na neki način, kreditirala izgradnju dvorane. Prva faza izgradnje bila je ključna za izgradnju, jer kasnije smo mogli lobirati, tražiti ko će je završiti, jer godinama dovoditi donatore na livadu i obećavati izgradnju nije bio model izgradnje koji je polučio neki rezultat. Drugu i završnu fazu izgradnje u potpunosti je finansirala Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju TIKA s iznosom od oko 1,4 miliona maraka, što predstavlja dosad najveću investiciju ove državne turske agencije u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Zadnja rata izgradnje prve faze plaćena je tokom 2017. godine, baš onako kako je to ugovor s izvođačem i predvidio, dok je sporazum s TIKA-om potpisan 2016. godine, čime su u potpunosti osigurana sredstva za završetak izgradnje i opremanje dvorane”, ističe Bunić.

Kaže da su ih u svemu kritizirali oni koji nisu razumjeli značaj projekta i ono što se radi. “Nisam bio sam u tome. Tim saradnika i političkih predstavnika koji su tada imali utjecaj na politička kretanja u državi pružili su pomoć. Naravno, danas se sve slabo cijeni. Izgradnju sebi pripisuju oni koji nemaju nikakve veze s tim projektom i koji su sve vrijeme govorili da je dvorana mala. Dok smo se mi bavili gradnjom, neki su pisali krivične prijave protiv nas. Ali sve to danas nije toliko važno. Bužim sada ima dvoranu koju koriste mnogi i u kojoj se mogu organizirati sportski sadržaji međunarodnog karaktera”, kaže Bogunić, ističući da je Općina Bužim morala organizirati svečano otvorenje sportske dvorane i tako se službeno zahvalila organizacijama i ljudima koji su pomogli njenu izgradnju.

Dolaskom na poziciju načelnika Općine Bužim 2016. godine Zikrija Duraković zatekao je završenu prvu fazu na sportskoj dvorani, te dio duga koji je bio obaveza lokalne zajednice. “Općina Bužim je u prvoj fazi izgradnje sportske dvorane izdvojila oko 700.000 KM. U 2016. godini je potpisan sporazum s TIKA-om, koja je preuzela obavezu završetka i opremanja dvorane. Po preuzimanju dužnosti načelnika zatekao sam dug iz prve faze od oko 220.000 KM. Općina je isplatila navedeni iznos, a onda je TIKA vodila ostale procedure oko izbora izvođača i samih radova i opremanja. Općina Bužim aktivno je učestvovala u svemu u toku izgradnje i završetka, te određene stvari koje nisu bile definirane u sporazumu s TIKA-om Općina je naknadno rješavala.

Na obostrano zadovoljstvo, sve je završeno u rekordnom roku. U dogovoru s investitorom dvorana je u relativno kratkom roku poslije izgradnje stavljena u funkciju. Nadležnost nad dvoranom preuzeo je Sportski savez Općine Bužim. Općinsko rukovodstvo i svi Bužimljani nemjerljivo su zahvalni Republici Turskoj, turskom narodu i agenciji TIKA, jer su u vrlo kratkom roku završili ovaj projekt, jednu od najvećih investicija od osnivanja općine Bužim, u koju su uložili oko 1.400.000 KM. Tim činom Bužimu i njegovom stanovništvu podarili su moderan sportski objekt koji je unaprijedio sport u Bužimu, a samim tim i život mladih ljudi”, ocijenio je Duraković.

Sportska dvorana u Bužimu zadovoljava potrebe svih dvoranskih sportova. Njene unutrašnje dimenzije iznose 42 x 22 metra. Na tribinama je 237 sjedećih mjesta. Dvorana ima 4 svlačionice s kupatilima i mokrim čvorom, toalet prilagođen osobama s posebnim potrebama, kabinet za nastavnike… Za javnost je otvorena 22. oktobra 2018. godine. Iako je odlukom Općinskog vijeća sportska dvorana dodijeljena JU Centar za kulturu, sport i informisanje Bužim, iz praktičnih razloga njome još upravlja Sportski savez općine Bužim. “Na jednoj od sjednica Općinskog vijeća dvorana je dodijeljena JU Centar za kulturu, sport i informisanje, ali ta odluka nikad nije zaživjela jer ta ustanova još nije u situaciji da može brinuti o dvorani. Znači, korisnici termina uplaćuju novac na račun Sportskog saveza, a onda se taj isti novac refundira u dvoranu. O svim tim transakcijama podnosi se izvještaj Općinskom vijeću. Dvoranu koriste i učenici srednje škole od 7:30 do 15:00 sati”, kaže predsjednik Sportskog saveza općine Bužim Admir Sijamhodžić.

Ističe da su u hladnijem periodu godine termini bili u potpunosti popunjeni od 16:00 sati skoro do ponoći, dok se u ljetnom periodu godine očekuje manje korisnika jer već početkom proljeća fudbaleri počinju trenirati napolju. “Za sada usluge dvorane koristi više od deset redovnih sportskih članica. Preostali termini popunjeni su od ostalih građana. Srednja škola za sada ne plaća usluge, ali ubrzo će početi s plaćanjem putem resornog ministarstva. Od prihoda koji se ubiru Sportski savez bez problema plaća usluge jednog radnika i ostale troškove održavanja, međutim, kad se definiraju obaveze s ministarstvom, moći će se zaposliti i drugi radnik. Dvorana je finansijski održiva. Jedini minus je mali broj mjesta za publiku jer su na svim važnijim sadržajima tribine uvijek prepune. Za sada je i ovo veliki iskorak za Bužim i bužimski sport”, navodi Admir Sijamhodžić.

U proteklih nekoliko mjeseci dvorana je bila domaćin značajnih sportskih događaja. “Prije otvaranja za javnost u povodu Dana šehida Republike Turske odigrana je revijalna malonogometna utakmica kojoj su prisustvovali i predstavnici TIKA-a. Uslijedilo je održavanje nekoliko prvenstvenih utakmica u malom fudbalu, gdje je domaćin bio Fudbalski klub ‘Konjodor’ iz Bužima, koji nastupa u futsal ligi FBiH. Državno prvenstvo u taekwondou održano je 17. novembra 2018, zatim Međunarodni turnir ‘Bosna Open’ 16. februara 2019, kao i turnir međunarodnog karaktera karatea 23. februara 2019. godine”, dodao je Sijamhodžić.

Loading...