Stršljeni, ubice iz pakla: Protiv njih nema odbrane

IZVORAvaz.ba

Azijski divovski stršljen je najveća vrsta stršljena, a veličine je vrapca s narančastom glavom, crnim tijelom i žalcem od 6 milimetara.

Nije novost u životinjskom svijetu i već dugo nastanjuje područja Dalekog istoka – od Rusije i Indije do Šri Lanke, Kine i Japana.

No, ono što je novost je brzina njegovog razmnožavanja i opstanka – sve toplije zime omogućuju maticama preživljavanje duže nego što im je priroda namijenila, a sve veći broj gnijezda predstavlja pravu opasnost – kako za pčele tako i za ljude, slažu se naučnici.

Pčele koje su posljednjih godina ionako ugrožena vrsta na udaru su stršljena, a samo njih 30 u stanju je ubiti cijelu koloniju od čak 10 hiljada pčela za samo sat. Napadaju tako da jednog stršljena pošalju u izvidnicu, a on obilježava košnicu da bi je drugi stršljeni pronašli.

Nakon što dolete u napad započinju s nemilosrdnim masakrom – u sekundi odgrizu pčeli glavu i prelaze na sljedeću.

Pogledajte kako to izgleda u isječku dokumentarca National Geographica:

Stršljeni, ubice iz pakla: Protiv njih nema odbrane
Stršljeni će napasti čovjeka približi li se njegovom staništu, posebno u ljetno doba, kad su aktivniji i više uznemireni

Autor: Express.hr
prije 57 minuta
A
A
A
7
Azijski divovski stršljen je najveća vrsta stršljena, a veličine je vrapca s narančastom glavom, crnim tijelom i žalcem od 6 milimetara.

Nije novost u životinjskom svijetu i već dugo nastanjuje područja Dalekog istoka – od Rusije i Indije do Šri Lanke, Kine i Japana.

No, ono što je novost je brzina njegovog razmnožavanja i opstanka – sve toplije zime omogućuju maticama preživljavanje duže nego što im je priroda namijenila, a sve veći broj gnijezda predstavlja pravu opasnost – kako za pčele tako i za ljude, slažu se naučnici.

Pčele koje su posljednjih godina ionako ugrožena vrsta na udaru su stršljena, a samo njih 30 u stanju je ubiti cijelu koloniju od čak 10 hiljada pčela za samo sat. Napadaju tako da jednog stršljena pošalju u izvidnicu, a on obilježava košnicu da bi je drugi stršljeni pronašli.

Nakon što dolete u napad započinju s nemilosrdnim masakrom – u sekundi odgrizu pčeli glavu i prelaze na sljedeću.

Pogledajte kako to izgleda u isječku dokumentarca National Geographica:

Stršljeni će napasti čovjeka približi li se njegovom staništu, posebno u ljetno doba, kad su aktivniji i više uznemireni.

No, javnost ne percipira stvarnu opasnost koja dolazi od njih – pa dok se svi boje morskih pasa, rijetko ko je svjestan da oni u jednoj godini ubiju više ljudi u svijetu nego morski psi u deset godina. Svake godine 50-ak ljudi podlegne njihovom ubodu u sjeverozapadnoj Kini, a taj broj je u stalnom porastu zbog širenja gnijezda i približavanja gradovima. Stvarne zaštite nema, osim eventualno sigurnosnih odijela u kojima niko neće hodati.

– Problem kod azijskih stršljena je njihova veličina i količina otrova – kaže entomologinja Lin Kimsi (Lynn Kimsey).

Nakon uboda, tkivo postaje crno i može doći do nekroze, ako vas već otrov ne ubije. Koliko je taj otrov snažan, dokazuju i slučaj u kojem je žena ostala paralizirana nakon brojnih uboda dok je radila na svome polju. Dva dana je provela na dijalizi koja joj je spasila život izbacivanjem otrova iz organizma.

Dodaj komentar:

POVEZANI ČLANCI

Najnovije

58,466LikesLikes
8,496SljedbeniciPratite
1,287PretplatnikaPretplati se