Šuti i trpi: Da li su “žuti prsluci” mogući u BiH?

Na pitanje da li su u BiH mogući protesti po uzoru na demonstracije „žutih prsluka” u Francuskoj, građani Sarajeva daju negativne ogovore. Uz konstataciju da se javnost u ovoj zemlji već odavno ponaša po uzoru na naslov hita Dubioze kolektiva „Šuti i trpi”, N.M. ističe da razjedinjeno bosanskohercegovačko društvo nije sposobno organizirati proteste poput onih u Francuskoj ili Belgiji, piše Deutsche Welle.

„Osim toga kolektivna svijest stanovništva u BiH je daleko od nivoa svijesti ljudi u Francuskoj koji su ustali protiv novih nameta koji direktno utiču na kvalitetu života”, kaže N.M.

Slične odgovore dobili smo i od drugih građana. V.I. smatra da su stanovnici BiH u stanju navući „žute prsluke” isključivo na društvenim mrežama. „Mi smo posljednjih godina pokazali kako smo, uglavnom, sposobni navući ‘žute prsluke’, i to baš fluorescentne, na Facebooku. Kad treba izaći na ulicu, imamo pametnijeg posla, a i neko drugi bi to mogao za nas uraditi”, ističe V.I. „S obzirom na uglavnom negativne ishode dosadašnjih protesta i građanskih ‘poziva upomoc’ na koje su se vlasti oglušile, smatram da su ‘žuti prsluci’, nažalost, neizvodivi u BiH”, kaže L.G.
Moguće zloupotrebe protesta

A razloga za nezadovoljstvo ima, poručuju stručnjaci, nabrajajući samo neke – niske plate i penzije, visoke cijene namirnica, goriva, javnih usluga… Ipak, javni protesti u BiH su rijetkost. Banjalučki sociolog Ivan Šijaković smatra da u ovoj zemlji nema nikakve šanse za „žute prsluke”, bez obzira na to da li za njima ima potrebe. „Naravno da ima potrebe, jer je visina plata i penzija većine građana sramno niska. Međutim, ‘žuti prsluci’ ovdje nisu mogući iz više razloga. Vlast bi među demonstrante mogla ubaciti svoje agente koji bi razbijali izloge, trafike i automobile i tako kompromitovali svaki socijalni pokret”, kaže Šijaković za Deutsche Welle.

Naš sagovornik upozorava i na opasnost da se protesti u određenim krugovima ocijene kao neprijateljski, odnosno usmjereni protiv druge nacije, vjere ili kulture, što bi bi moglo imati neželjene efekte. „Pored toga, građanima u BiH je dozlogrdilo svako ozbiljnije, šire i opštenarodno okupljanje, jer većinom završi neuspjehom. Preovlađujući stav među građanima je ‘ništa se ne može promijeniti, samo džabe trošimo vrijeme i trud’. Osim toga, građani ovdje žive za dan kada će naći neku priliku da ‘zbrišu’ u Njemačku ili skandinavske države i time riješe svoj problem”, kaže Šijaković.
Koga se tiče „Pravda za Davida i Dženana”?

Da u BiH nije mali broj onih koji misle da su za sada propuštene prilike za bilo kakav vid građanskog aktivizma i neposluha, posebno za proteste poput „žutih prsluka”, potvrđuje i novinar sarajevskog Oslobođenja Đorđe Krajišnik.

„Da bi nešto tog oblika protesta bilo moguće u BiH nužno je, prije svega, izgraditi svijest o važnosti pobune kao takve, tačnije o demokratskom pravu na proteste kojim bi se izrazilo nezadovoljstvo zbog stvari koje većini nisu po volji. U ovu žabokrečnu u kojoj se živi po sistemu ‘ne tiče me se, pa se i ne dešava’, nužno je vratiti povjerenje u izlazak na ulicu kao civilizacijski čin i jedno od osnovnih ljudskih prava”, kaže Krajišnik za Deutsche Welle.

„Ako nekome nije jasno zašto smo propustili prilike, neka se osvrne na proteste zbog nerasvijetljenih ubistava Davida Dragičevića i Dženana Memića. Protesti za Davida i Dženana su pokazali istrajnost njihovih prodica da dođu do istine. Međutim, ovi protesti su u većini bh. društva ostali ono što se većine građana ne tiče. A itekako ih se, zapravo, tiče. Živimo u društvu u kojem okidač za izlazak na ulice nisu bila ni ubistva u koja su pojedinci iz sistema uključeni ili rade na zataškavanju istih. Kako onda očekivati da će nešto drugo biti pokretač protesta? U trenutku kada smo shvatili da su pojedinci iz vlasti umiješani u ova ubistva, na ulicama naših gradova moralo je biti desetine hiljada ljudi! Ovako, danas su to događaji kojih se malo ko sjeća”, kaže Krajišnik.
Odgovornost medija i nevladinih organizacija

Pojašnjavajući zašto ozbiljni protesti u BiH nisu mogući, politički analitičar Almir Terzić navodi više razloga, a odgovornima smatra i medije te nevladine organizacije. „Oni koji žele promjene, mijenjaju svoj život odlazeći u zemlje Evropske unije, posebno u Njemačku. Svjesno ili ne, mnogi mediji u BiH daju prostor političarima za prezentaciju njihovih igrokaza, umjesto da govore o realnim društvenim problemima. Rad nevladinih i organizacija civilnog društva gotovo je zamro, a cijeli građanski aktivizam se svodi na pojedince ili manje grupe ljudi čiji su pokušaji da nešto promijene u ovakvoj situaciji samo borba sa vjetrenjačama”, kaže Terzić.

Terzić upozorava i na odsustvo morala, nedostatak solidarnosti i – neiskrenost „jer svi jedno misle, drugo govore, a treće rade”. „Zato se nikakvi, a kamoli ‘žuti prsluci’ ne mogu očekivati u BiH. Na poskupljenja, pogoršanja uslova života ili druge nepravilnosti, stanovnici u BiH odgovaraju slijeganjem ramena. Stoga vlast u BiH ne treba da brine, sigurna je narednih stotinu godina. Nema više onog pozitivnog duha iz prošlosti. Sada imamo svu tehnologiju svijeta, višak informacija, ali zapravo nemamo ništa. Nemamo iskrenosti i hrabrosti. Divim se Francuzima i Albancima koji se bore protiv loših odluka, dok se Bosanci i Hercegovci prepuštaju letargiji čekajući da neko drugi za njih obavlja poslove i stvara bolje uslove za život. Gotovo je, propali smo”, kaže Terzić.
Jedan od bosanskih paradoksa

Novinar Oslobođenja Đorđe Krajišnik napominje da je spinerski inžinjering ponovo „uspješno” obavio svoj posao u BiH. „Nakon strašenja ratom u predizbornom periodu, sada imamo sluđujuće igre bez granica o tome je li Milorad Dodik danas pojeo meko ili tvrdo kuvano jaje, te hoće li Željko Komšić u svoj kabinet u zgradi Predsjedništva BiH vratiti i sliku Đure Pucara Starog ili neće”, kaže Krajišnik. Naši sagovornici podsjećaju da je i „igra sa zastavama” u zgradi državnog Predsjedništva bila u funkciji odvraćanja pažnje od realnih društvenih problema. A kada je novinar TV1 pokušao ukazati na besmislenost prenošenja i uklanjanja zastava u Predsjedništvu u vrijeme konstatnog poskupljenja goriva u BiH, Dodik mu je odgovorio: „Obuci ‘žuti prsluk’ pa hodaj po Bosni”.

Dodaj komentar:

POVEZANI ČLANCI

Osmica je najveća Izetbegovićeva greška, to što on radi...

Lider SBB-a Fahrudin Radončić gostovao je večeras u Centralnom dnevniku kod Senada Hadžifejzovića gdje je govorio o najaktuelnijim političkim pitanjima. Radončić je upozorio kako...

Ispred tržnih centara u Sarajevu i dalje gužve, nadležni...

Nakon što su inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS kaznili tržne centre SCC i Altu sa po 3.500 KM zbog nepoštivanja epidemioloških mjera...

Među školskom djecom u BiH sve više pušača

Među školskom djecom u Federaciji BiH došlo je do drastičnog porasta konzumacije duhanskih proizvoda. Stručnjaci tvrde da je ova situacija uzrokovana nedostatkom adekvatnih zakona...

Najnovije

Šuhret Fazlić na Twitteru: Ako se nakon zatvaranja Lipe migranti budu smrzavali u šumama oko Bihaća, ko će biti kriv? Bihać ne! U protekle...

Šuhret Fazlić na Twitteru: Ako se nakon zatvaranja Lipe migranti budu smrzavali u šumama oko Bihaća, ko će biti kriv? Bihać ne! U protekle...

U SAD hospitalizirano rekordnih 90.000 ljudi

Broj pacijenata zaraženih COVID-19 koji se liječe u bolnicama širom Sjedinjenih Država u petak je dosegnuo 90.000 pošto se gotovo udvostručio prošli mjesec no...

Ljubičasto nebo u Švedskoj uznemirilo građane

Stanovnici švedskog grada bili su zapanjeni kad je nebo oko njihovih domova tokom noći poprimilo bizarno ljubičastu boju zahvaljujući obližnjoj farmi za uzgoj rajčica. Građani...

Maradonin bliski prijatelj otkrio: Dijego je želio da umre

Legendarni Dijego Maradona (Diego) danas je sahranjen na periferiji Buenos Airesa, pored njegovih roditelja. I dok cijeli svijet oplakuje odlazak velikana, Dijegov bliski prijatelj...

Osmica je najveća Izetbegovićeva greška, to što on radi nema ni u totalitarnim režimima

Lider SBB-a Fahrudin Radončić gostovao je večeras u Centralnom dnevniku kod Senada Hadžifejzovića gdje je govorio o najaktuelnijim političkim pitanjima. Radončić je upozorio kako...

Od života na selu do optužnice Tužilaštva BiH: Kako je Tijana Ajfon ušla u svijet prostitucije?

Tijana Maksimović, koja je uhapšena u Suvom Polju kraj Bijeljine tokom velike kokainske žurke sa orgijama, a protiv koje je podignuta optužnica za prostituciju...

Đir sa Memom / Nadežda Biljić: Toma je bolji od Mikija, možda mi se vrati

U novoj epizodi ekskluzivnog serijala "Đir sa Memom" gošća je Nadežda Biljić, učesnica srbijanskog rijalitija. Ona je u fokus medija došla nakon što je...

Uklonite fleke s kože

Koža vam je takva da se na njoj povremeno pojave tamne fleke, koje potom neće da nestanu same od sebe? Ne brinite se, postoji...
58,466LikesLikes
8,496SljedbeniciPratite
1,287PretplatnikaPretplati se