Turska: Danas referendum o ustavnim promjenama

U Turskoj se u sedam sati u nedjelju otvaraju kapije gdje će početi održavanje referenduma o ustavnim promjenama, koje predviđaju prelazak te zemlje s parlamentarnog na predsjednički sistem vođenja države.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan apelirao je u subotu u Istanbulu na sunarodnike da u što većem broju izađu na referendum na kojem će se odlučivati o izmjeni Ustava za proširenje ovlaštenja šefa države.

Prema posljednjim rezultatima anketa, blago vodstvo ima opcija za proširenje ovlaštenja predsjednika.

Erdogan bi, dakle, ovim referendumom dobio još veće ovlasti. Set ustavnih promjena koje sadržavaju 18 amandmana stavljen je pred birače jer predložene promjene u ustavu nisu dobile potrebnu podršku dvije trećine zastupnika u parlamentu. U ovom slučaju reforme su u prvom čitanju usvojili zastupnici u Velikoj narodnoj skupštini Republike Turske 16. januara s natpolovičnom većinom, a potom su odobrene od strane predsjednika Erdogana.

Neistomišljenici smatraju da je to korak ka većem autoritarizmu u Turskoj, gdje je 40.000 ljudi uhapšeno, a 120.000 otpušteno ili suspendirano s posla nakon neuspjelog vojnog udara u julu prošle godine.

eferendum bi mogao dovesti do najznačajnijih političkih promjena otkako je 1923. godine proglašena Turska Republika. Erdoganova odlučnost može se, između ostalog, iščitati i iz činjenice da je poslao ministre u brojne evropske zemlje kako bi aktivirali birače u dijaspori te iz njegova napada na holandsku vladu koju je prozvao “ostatkom nacizma” jer je otkazala najavljene skupove povodom referenduma.

Osim Holandije i mnoge zapadne države kritizirale su oštar odgovor vlasti na neuspjeli vojni udar i odnosi sa EU, o čijem članstvu Ankara pregovara proteklu deceniju, pali su na najniži nivo nakon što je Erdogan evropske lider optužio da se ponašaju kao nacisti jer je na mitinzima u nekoliko evropskih država zabranjeno učešće turskih političara.

O čemu se građani Turske konkretno glasati

Skup od 18 amandmana primarno se odnosi na ovlasti izvršne i zakonodavne vlasti. Oni uključuju:

– Ukidanje mjesta premijera. Predsjednik će imenovati kabinet te će imati nekoliko potpredsjednika. Parlament više neće nadgledati ministre, a ovlast tog tijela da pokrene prijedlog o nepovjerenju ministrima bit će ukinuta.

– Predsjednik više neće morati biti neutralan te će moći biti javno privržen jednoj političkoj stranci. Prema sadašnjem zakonu predsjednik mora prekinuti sve veze sa svojom strankom jednom kada je izabran.

– Broj članova parlamenta će sa 550 narasti na 600, a minimalna dobna granica spušta se na 18.

– Predsjednika će moći opozvati parlament. U ovom trenutku može biti procesuiran od strane nekog zakonodavnog tijela samo ako je počinio izdaju.

– Ukidanje vojnih sudova.

– Predsjednik će moći imenovati četiri od 13 sudija u najvišem sudsko tijelu u zemlji.

 

 

Dodaj komentar:

POVEZANI ČLANCI

Najnovije

58,466LikesLikes
8,496SljedbeniciPratite
1,287PretplatnikaPretplati se