U Sarajevu se sprema revolucionarna reforma obrazovanja: Čas ne mora trajati 45 minuta

IZVORklix.ba

Reforma obrazovanja u Kantonu Sarajevo je dugogodišnja tema čije je provođenje prvi važan korak u sistemskoj izmjeni izvođenja nastave u školama. Ukoliko do toga dođe, onda bi se u potpunosti mogla promijeniti paradigma obrazovanja.

Nedavno je u Sarajevu izrađen 21 predmetni kurikulum (nastavni plan) na kojima je radilo mnogo stručnjaka uključujući i Namira Ibrahimovića. On je za Klix.ba istakao da su ti novi kurikulumi fokusirani na ishodima učenja, a ne na pukom provođenju unaprijed napisanog nastavnog plana i programa čiji se sadržaj “mora” prezentovati učenicima podjednako bez obzira na njihove vještine, sposobnosti i sklonosti.

Kurikulumi propisuju očekivanja od djeteta nakon usvojenog znanja

Kurikulumi su izrađeni za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, ali i za roditelje mlađih uzrasta čija djeca ne idu u vrtić.

“U njima se nalaze jasne stavke koje daju smjernice roditeljima šta bi njihovo djete trebalo znati i postići u određenoj dobi svog života. Dakle, predmetni kurikulumi su zasnovani na ishodima učenja što znači da propisuju šta dijete u određenom uzrastu može, mora, treba znati i opisuje na koji način on to može postići”, kazao je Ibrahimović.

Ti kurikulumi bi u potpunosti trebali promijeniti dosadašnji sistem izvođenja nastave. To zapravo znači da je trenutno nastavnik unutar učionice “glavna” osoba koja najčešće predlaže i prezentuje nastavni sadržaj te nakon toga očekuje od učenika da ga usvoje i zapamte u onom obliku kako im je prenesen.

Individualni pristup obrazovanju

Osim toga, nastavnim planom i programom je doslovno unaprijed zacrtan sadržaj koji će se prezentovati, dok predmetni kurikulum propisuje očekivanja od djeteta nakon znanja koje je postigao tokom školovanja.

Naprimjer, dijete će u prvom razredu osnovne škole biti izloženo manjim zahtjevima i očekivanjima što će se vremenom usložnjavati i na taj način pratiti njegov razvoj i uspjeh od ulaska do izlaska iz sistema obrazovanja.

“Kurikulum ne traži od djeteta da isključivo reprodukuje i ponovi ono što je nastavnik prezentovao već se insistira da povezuje, analizira, kreira, propituje, sam osmišljava sadržaje, uči sarađivati s drugima, savladava načine učenja, razvija digitalne kompetencije. Radi se zapravo na funkcionalnosti djeteta gdje ćemo nakon školovanja imati mnogo osposobljenije učenike koji će kroz takav proces učenja razviti svoje sklonosti, profilisati se, shvatiti u čemu su najbolji pa na osnovu toga nastavljati dalje obrazovanje”, pojasnio je.

Sada sva djeca uče isti sadržaj u isto vrijeme i to je jedan segment koji će se također potpuno izmijeniti. U ovom novom sistemu održavanja nastave u obzir će se uzimati njihovo predznanje, metode učenja i usvajanja znanja te sposobnosti.

Dakle, u ovom slučaju će nastavnik morati organizovati nastavu tako što će uzeti u obzir individualne karakteristike učenika i činjenicu da svi ne znaju isto.

“Dakle, ukoliko učenik nije još usvojio tablicu množenja iz različitih razloga, nastavnik ne može insistirati da dijete radi takve zadatke iako je svjestan koji problem postoji. Mora se individualizirati nastava”, dodao je.

Časovi neće biti striktno 45 minuta

Još jedna od izmjena je saradnja koja će podrazumijevati da se nastavnici međusobno potpomažu na predmetima. Shodno tome, očekuje se da na jednom času prisustvuje više nastavnika koji predaju različite predmete i tako rade na zajedničkom podučavanju djece.

Sedmični rasporedi su također nešto što će se prilagođavati. To znači da nije nužno da se svaki dan mora imati bosanski jezik ili matematika ukoliko postoje učenici koji slabije razumijevaju i trebaju više znanja iz nekih drugih predmeta. Zbog toga će se nastojati osluškivati njihove potrebe i na mjesečnom nivou takvim učenicima proširiti, odnosno, upotpuniti raspored povećanim brojem tih časova.

Osim toga i dužine časova treba prilagođavati jer nije realno da svaki traje 45 minuta. Dakle, za neki predmet će biti potrebno više vremena kako bi se usvojilo nužno znanje iz njega pa tako čas može trajati i 90 ili 50 minuta. S druge strane, postoje i oni predmeti koji ne zahtijevaju previše vremena i razumljiviji su djeci pa mog trajati kraće oko 15, 20 ili 30 minuta. Bitno je da se u svakom slučaju osluškuju potrebe učenika.

Naprimjer, na času bosanskog jezika takva nastava bi se odvijala tako što bi nastavnik pratio čitalačku naviku djece, koliko razumiju određeni tekst, njegov jezik i namjenu. Zatim bi fokus bio i na izgradnji njihovog načina pisanja, segmente koje trebaju popraviti te poboljšavati kocept usmenog izražavanja pripremajući dijete na javne nastupe od kojih ne bi više trebao postojati strah.

Osim toga, radit će se i na dikciji, vokabularu i tome da djeca čitaju tekstove, a ne nastavnici, a sve da bi se na taj način uvidjelo na koji način prezentira sadržaj i objašnjava stvari. Radit će se na razvijanju verbalnog umijeća, djeca će razgovarati i diskutovati međusobno o tome što su pročitali, dobijat će brojne zadatke koji će razvijati njihove vještine i sl.

U suštini, cilj će biti na interakciji i širenju znanja, a ne na tome da su nužno ispravno primijenjena pravopisna pravila ili prepoznali glagolski oblici. Nastavnik će imati u tom slučaju slobodu procijeniti koje će tekstove odabirati i vrlo je bitno da oni budu novijeg doba na jeziku koji je djeci razumljiv i prilagođen jer je to i cilj podučavanja.

Bitna je politička volja za ovom vrstom reforme

“Međutim ovo je tek početak i predmetnim kurikulumom se neće ništa samo riješiti. Ono podrazumijeva ozbiljnu edukaciju nastavnika, kreiranje pilot projekta predmetnog kurikuluma kako bi se on provjerio u praksi u nekoliko osnovnih i srednjih škola što se mora pratiti i voditi izvještaji o svemu tome. Nakon toga projekt se treba postepeno širiti i barem u jednoj školi imati obučene sve nastavnike kako da primjenjuju i pišu školski kurikulum i kako ta obrazovna ustanova planira provesti jednogodišnje podučavanje učenika”, kazao je.

U cjelokupnom ovom procesu bit će potrebna izmjena i materijalnog okruženja. To ne znači da će učenici morati striktno iz školskih klupa gledati u nastavnika već da će moći sjediti na kaučima i sl., osjećajući se ugodnije i smatrajući školu ljepšim mjestom.

“Bitno je da to bude okruženje u kojem će dijete smjeti pogriješiti, ne smijemo ih kažnjavati kada pogriješe lošim ocjenama. A na greškama se uči i to je osnova učenja, međutim, ukoliko uvijek za to bude dobijao nisku ocjenu onda će se bojati griješiti te da mu se vrlo jasno pomogne da shvati te stvari koje ne razumije”, naveo je.

S obzirom na to da je riječ o potpunoj paradigmi obrazovanja u narednim koracima je potrebna javna rasprava stručnjaka koji će pročitati dokument i raspravljati o njemu pa ga predstaviti obrazovnim ustanovama.

“Nakon toga, slijedi edukacija nastavnika u školama u kojima bi on prvenstveno bio provođen kao pilot projekt, zatim slijedi dobijanje saglasnosti roditelja. U skladu sa raznim preporukama mijenjali bismo taj dokument te vidjeli šta je u praksi provodivo. Vlast ga nakon treba usvojiti, a to se može i desiti i tokom pilot projekta, međutim, bitno je da za to postoji volja. Nova vlada je najavila brojne reforme u KS, ali za obrazovanje nije, a bez nje nema ničega”, poručio je na kraju Ibrahimović.

Dodaj komentar:

POVEZANI ČLANCI

Najnovije

58,466LikesLikes
8,496SljedbeniciPratite
1,287PretplatnikaPretplati se