Više od 20 godina nakon rata nema informacija gdje se sve nalaze minska polja

IZVORklix.ba

Međunarodni centar za humanitarno deminiranje iz Ženeve (Geneva International Centre for Humanitarian Demining – GICHD) pokrenuo je kampanju “Zajedno protiv mina” povodom Međunarodnog dana borbe protiv mina.

Kampanji se pridružila i Federalna uprava civilne zaštite, ali i mnogi bh. politički zvaničnici. Među njima i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović i premijer FBiH Fadil Novalić, kao i predstavnici nižih nivoa vlasti.

Iako je podizanja globalne svijesti o problemima koje predstavljaju nagazne mine i druga eksplozivna sredstva od krucijalne važnosti, ne smije se zanemariti odgovornost tih istih političkih zvaničnika za katastrofalno stanje u sistemu deminiranja BiH.

Vijeće ministara najodgovornije

Izvještaj revizije učinka “Efikasnost sistema deminiranja u Bosni i Hercegovini”, iz oktobra 2016. godine, ukazuje na to da Vijeće ministara BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH nisu izvršili svoje obaveze, odnosno preduzeli mjere kako bi se uspostavio funkcionalan institucionalni okvir za deminiranje, “niti su osigurali potrebna finansijska sredstva za efikasnu implementaciju strateških ciljeva deminiranja”.

“U posljednje tri godine za finansiranje deminiranja u BiH utrošeno je približno oko 113,5 miliona KM ili 38,5 posto od planiranih sredstava. BiH godišnje izdvaja 75 posto manje sredstava nego što je planirano Strategijom protivminskog djelovanja BiH 2009–2019, a operacije čišćenja zavise u potpunosti od donatora”, navodi se u revizorskom izvještaju.

Komisija za deminiranje u BiH, kao jedina tačka u Ministarstvu civilnih poslova koja se bavi aktivnostima deminiranja, ima mandat, uz ostalo, da nadzire rad Centra za uklanjanje mina BiH (BHMAC).

“Komisija nije razvila metodologiju na koji način bi nadzirala rad BHMAC-a. Komisija je u nekoliko navrata, tokom 2014. i 2015. godine, isticala i upoznavala Kabinet ministra civilnih poslova s problemima koji su se pojavljivali u radu BHMAC-a. Razne nepravilnosti su se dešavale bez ikakvih sankcija. Reakcija iz Kabineta ministra je izostala”, stoji u izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH.

Neefikasna kontrola kvaliteta deminiranja

Ured za reviziju institucija BiH nedostatak konačnih informacija o sumnjivim površinama pripisuje Centru za uklanjanje mina BiH, a navode da su se dešavali i slučajevi da su se pronalazile mine ili dešavale nesreće na površinama koje nisu prvobitno okarakterisane kao sumnjive.

Navodi se da kontrola kvaliteta deminiranja koju provodi Centar za uklanjanje mina BiH nije efikasna, te da se pored više nivoa kontrole u sistemu deminiranja, nesreće i nepravilnosti dešavaju na površinama koje je Centar za uklanjanje mina BiH proglasio sigurnim za korištenje.

“Centar za uklanjanje mina BiH nije osigurao transparentnost u radu svojih predstavnika u komisijama za javne nabavke koje provodi Međunarodni fond za deminiranje i pomoć žrtvama od mina, a rezultati rada predstavnika Centra za uklanjanje mina BiH u komisijama za javne nabavke mogu direktno da utiču na odabir izvođača radova projekata deminiranja. Aktivnostima Centra za uklanjanje mina BiH, građani BiH i donatori gube povjerenje u institucije BiH i u sposobnost države da opasnost od mina uspješno riješi”, stoji u izvještaju.

Dodaje se kako za posljedicu dosadašnjih nesreća u BiH, prema pravosnažnim presudama, treba isplatiti naknadu oštećenim osobama od preko 850 hiljada konvertibilnih maraka.

“Preduzete aktivnosti institucija nisu doprinijele da institucionalni okvir bude efikasan, niti je postojeći finansijski okvir nezavisan i održiv”, upozorava se.

Kao zaključak se navodi da opredjeljenje da se ozbiljno pristupi problemu deminiranja ne postoji u Bosni i Hercegovini, te da sistemski proces deminiranja nije analiziran niti unaprijeđen posljednjih 15 godina.

Dodaj komentar:

POVEZANI ČLANCI

Najnovije

58,466LikesLikes
8,496SljedbeniciPratite
1,287PretplatnikaPretplati se