Naslovnica BiH Zakon stupa na snagu 1. marta: Njemačka želi još više radnika s...

Zakon stupa na snagu 1. marta: Njemačka želi još više radnika s Balkana Mnoge firme zbog nedostatka radnika ne mogu preuzimati nove narudžbe i trpe ogromnu finansijsku štetu Njemačka ekonomija je ovisna o doseljavanju. Savezna vlada je zato pokrenula program privlačenja inozemnih stručnjaka pod motom „Make it in Germany". To je nacionalni prioritet, piše Deutsche Welle.

0

– Bez inozemnih stručnjaka nećemo moći održati naše blagostanje. Ne možemo, jednostavno, čekati na te ljude, mi se moramo potruditi oko njih – izjavio je savezni ministar rada Hubertus Hail (Heil).

Njemački ured za statistiku tvrdi da će se broj radno sposobnih građana Savezne Republike smanjiti do 2035. za četiri do šest miliona. U mnogim branšama vlada nestašica radne snage. Prema navodima Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK), čak 56 posto ispitanih firmi manjak radne snage trenutno smatra najvećim poslovnim rizikom.

Svaka treća njemačka firma proteklih je godina zaposlila radnike iz drugih članica EU, odnosno trećih zemalja. Mnoge firme zbog nedostatka radnika ne mogu preuzimati nove narudžbe i trpe ogromnu finansijsku štetu.

Savezna vlada je (konačno) shvatila vapaje privrednika i već neko vrijeme pojačano radi na stvaranju pretpostavki za privlačenja stručnjaka iz inozemstva. Nakon dugotrajne debate, usvojen je zakon o doseljavanju stručne radne snage, čime je savezna vlada priznala da je Njemačka doseljenička zemlja – i to šest desetljeća nakon prvog velikog vala dolaska gastarbajtera.

Primarni cilj zakona je olakšati stranim radnicima pristup njemačkom tržištu rada – i to, praktično, svim branšama.

– U načelu je potpuno svejedno odakle neko dolazi, najvažnije je da dokaže da se želi integrirati u neku zemlju, da želi sarađivati i biti dio društva. I onda nije pitanje odakle je neko, nego kako se želi integrirati – kazala je za DW savezna ministrica obrazovanja Anja Karliček (Karliczek).

Ona je u ponedjeljak u Bonu, zajedno s kolegom iz saveznog kabineta Hailom (zadužen za resor rada), otvorila novi Centralni ured za priznavanje stručne kvalifikacije (ZSBA). Prema pisanju domaćih medija, u Njemačkoj u ovom trenutku postoji oko 1.400 raznih službi koje se bave priznavanjem stranih diploma.

Proces priznavanja je dosad bio previše kompliciran i trajao je predugo, puno duže nego, recimo, u skandinavskim zemljama, SAD ili Kanadi. A to Njemačka, u globalnoj borbi za najbolje stručnjake, sebi više ne može dozvoliti, čuje se iz savezne vlade. Novi ured za priznavanje inozemnih kvalifikacija, koji je s radom počeo početkom već ovog mjeseca, to bi morao korigirati.

Jednostavnija procedura

Tokom obilaska radnih prostorija Karliček i Hail demonstrirali su kako bi to trebalo izgledati u praksi: osobe zainteresirane za dolazak u Njemačku najprije bi trebale kontaktirati ZSBA, koji će im pomoći u pripremi kompletne dokumentacije potrebne za priznavanje kvalifikacija, stajati im na raspolaganju za savjetovanje (putem chata, maila ili telefonski) i njihove molbe distribuirati nadležnim institucijama na nivou njemačkih saveznih pokrajina.

Ali, ono što na jednoj strani pomaže Njemačkoj (nova pravila doseljavanja), na drugoj strani otvara velike probleme – jugoistok Evrope ne napuštaju samo najbolje kvalificirani kadrovi s univerzitetskom diplomom, već i njegovatelji, mašinovođe, automehaničari i radnici iz drugih branši. Iz Hrvatske, Srbije ili BiH u Njemačku godišnje ode više od 100.000 radnika.

– Mi smo sklopili nekoliko bilateralnih sporazuma, naprimjer, da ne povlačimo njegovatelje iz medicinske branše iz onih zemalja kojima su ti radnici potrebni. Ipak, mislim da je nužno da postoji sloboda kretanja, jer ako to dobro organiziramo, onda profitiraju obje strane, i to onda na koncu konca učvršćuje i naše odnose – rekao je ministar Hail, na pitanje je li njemačka vlada svjesna što to znači za tržišta rada u tim zemljama.

Prvog marta u Njemačkoj na snagu stupa novi zakon o doseljavanju stručne radne snage. Njime bi se trebao olakšati dolazak u Njemačku i potraga za poslom svim kvalificiranim radnicima iz zemalja koje nisu članice EU. Ubuduće neće više vrijediti pravilo prema kojem su u prednosti za neko radno mjesto automatski građani EU. Jedna od regija na koju tradicionalno najviše „ciljaju” njemački poslodavci je zapadni Balkan – radnici iz te regije uživaju dobru reputaciju u Njemačkoj:

– U prošlosti smo dobili jako puno upita sa zapadnog Balkana, to je jedna od regija koje su jako važne za nas, zato što tamo pronalazimo vrlo dobru, kvalificiranu stručnu radnu snagu, a s druge strane, ima dosta ljudi koji znaju njemački jezik, što je od ogromne pomoći u poslovnoj integraciji – kaže za DW Trosten Rolfsmajer (Thorsten Rolfsmeier) iz Saveznog zavoda za zapošljavanje.